Podaci s poznate liste koju objavljuje magazin Forbes govore da je među deset najbogatijih svjetskih milijardera, Mark Zuckerberg sa svoje 32 godine daleko najmlađi i jedini koji ima manje od 50 godina. Ako mu pridodamo Jeffa Bezosa (52), pokretača internetske trgovine Amazon, svi ostali su stariji od 60. Temeljem tih brojki, Zuckerbergu se u usporedbi s kolegama milijarderima možda i može registrirati manjak životnog iskustva. No u milijardama s kojima raspolaže, on je ostalim superbogatašima rame uz rame. Njegovo bogatstvo ovih dana se procjenjuje na više od 52 milijarde američkih dolara.

Unatoč novcu kojim bi mogao otplatiti kompletan hrvatski vanjski dug (a i nakon toga bi mu ostalo još par milijardi) utjecaj Marka Zuckerberga proizlazi iz činjenice da je on osnivač i glavni izvršni direktor Facebooka. Ova društvena mreža, prema dostupnim podacima, diljem svijeta ima 1,65 milijardi korisnika koji su aktivni barem jednom mjesečno, a čak milijardu njih svakog dana barem na nekoliko minuta provjeri što ima novoga. Publika koja premašuje sedminu cjelokupnog čovječanstva jasno govori zašto se ponašanje Marka Zuckerberga tako pažljivo prati.

Koliko je poznato, Zuckerberg stoji iza svih glavnih odluka o razvoju kompanije. Sve bitnije promjene na Facebooku, od dizajna stranica, pitanja privatnosti korisnika, preko akvizicija drugih kompanija i zapošljavanja ključnih ljudi, do politika koje zastupa Facebook - pod Zuckerbergovom su kontrolom. A upravo uz kontrolu vezana je jedna od važnijih promjena u Facebooku u posljednjih nekoliko mjeseci.

Tijekom godišnje skupštine u lipnju lani, dioničari ove internetske kompanije odobrili su promjene u pravnom statusu dionica zahvaljujući kojima će Zuckerberg zadržati kontrolu nad Facebookom čak i ako se kompanija u budućnosti odluči na izdavanje dodatnih dionica. Ono što bi neki mogli protumačiti znakovitim jest da su, uz te promjene, donesene i odluke koje Zuckerbergu omogućuju da na određeno vrijeme ode iz kompanije i bude zaposlen u državnoj službi, a da istovremeno zadržava kontrolu nad Facebookom.

Dio spomenutih izmjena, a posebno odluku kojom se Zuckerbergovim dionicama daje povlašteno pravo glasa na skupštinama (i time efektivna kontrola nad kompanijom), neki tumače njegovom željom da vlasnički udio, temeljem kojeg se nalazi među pet najbogatijih ljudi svijeta, prebaci u dobrotvornu fondaciju koju je osnovao 2015. godine. Zuckerberg je tada sa svojom suprugom pokrenuo Chan Zuckerberg Inicijativu kroz koju namjerava u dobrotvorne svrhe razdijeliti 99 posto svojeg bogatstva. Iako pohvalna, Zuckerbergova objava je tada dočekana s kritikama jer je, za razliku od uobičajenog načina na koji se pravno tretiraju takve dobrotvorne fondacije, on odabrao oblik kroz koji će mu pripasti i dodatne porezne olakšice.

No, nije samo osiguravanje kontrole nad Facebookom za sve moguće slučajeve jedina važna promjena u Zuckerbergovom životu. Ako je suditi prema njegovoj redovnoj novogodišnjoj objavi na Facebooku, Zuckerberg se više ne smatra ateistom. Nadalje, odlučio je tijekom 2017. godine proputovati 30 američkih saveznih država u kojima još nije bio i u tome se pokušati zbližiti s prosječnim građanima. Uz sve to, supruga Priscilla Chan i Zuckerberg su ovih dana za jednog od ključnih ljudi u svojoj dobrotvornoj fondaciji imenovali Davida Plouffea. On je bio voditelj predsjedničke kampanje Baracka Obame 2008. godine, a u međuvremenu je radio kao savjetnik i direktor u kompaniji Uber, poznatoj po aplikaciji za pametne telefone kojom se može dogovoriti usluga prijevoza.

Sve ove promjene nagnale su američki magazin Wired na to da se poigra s idejom da se svojim potezima Zuckerberg priprema za političku karijeru, možda čak i predsjedničku poziciju. Angažiranje političkih savjetnika, proklamiranje povezanosti s običnim građanima, odustajanje od ateizma (općeprihvaćen je stav da ireligiozna osoba ne može skupiti dovoljno podrške da bi postala američkim predsjednikom), te osiguravanje kontrole na Facebookom čak i ako se odrekne najvećeg dijela novca kojim raspolaže svakako su u ovom trenutku interesantne anegdote. Ipak, one bi možda u nekom duljem roku mogle imati i drukčije značenje.

Ne treba zaboraviti niti da je, među šefovima najvećih američkih tehnoloških kompanija, Mark Zuckerberg bio jedini koji se nije odazvao na sastanak koji je prije nekoliko tjedana sazvao Donald Trump. Umjesto njega, u društvu s čelnicima Applea, Microsofta, Googlea i izabranim američkim predsjednikom, našla se Sheryl Sandberg, glavna operativna direktorica Facebooka.

U međuvremenu, dok se neki poigravaju s mogućim političkim ambicijama mladog milijardera, samom Facebooku financijski ide odlično. Neto dobit u prvom lanjskom tromjesečju bila je 1,5 milijardi, u drugom je porasla na dvije, a u trećem na 2,4 milijarde dolara. Prihodi su rasli sličnom dinamikom. Sa 5,4 milijardi u prvom, preko 6,4 milijardi u drugom na sedam milijardi dolara u trećem lanjskom kvartalu. Cijena dionice Facebooka je lani porasla za desetak posto, a odlično je počela i 2017. jer joj je vrijednost za dodatnih desetak posto skočila u samo nekoliko dana od početka godine.

Sa suprotne strane fenomenalnih financijskih rezultata nalaze se problemi s reputacijom koji muče najveću svjetsku društvenu mrežu. Facebook je ljetos u jednom trenutku postao meta glasnih kritika da uredničkim odabirom vijesti iz raznih medija koje se pojavljuju na profilima korisnika favorizira političku opciju protivnu stavovima Donalda Trumpa. Nakon što je Zuckerberg otpustio uređivačku ekipu i odabir vijesti prepustio računalnim algoritmima takvu su situaciju iskoristili oportunisti koji su objavom vrlo čitanih, ali lažnih, vijesti zarađivali na oglasima koji se pojavljuju uz njih.

Zuckerberg se u nekoliko navrata pokušao izvući iz neugodne situacije, no danas mu ne preostaje previše prostora osim da konačno potvrdi da je Facebook postao prava medijska kompanija jer većina Amerikanaca dnevne vijesti čita upravo na toj društvenoj mreži. Takvo priznanje donijelo bi Zuckerbergu puno veći teret odgovornosti oko toga kakvi se sadržaji objavljuju na Facebooku.

Problemi s medijskim sadržajima su uz dugogodišnje prigovore o pitanju privatnosti korisnika samo neki od razloga zbog kojih se Facebook ovih dana našao na šestom mjestu liste najomraženijih američkih kompanija. Dio društva na neslavnoj listi su mu McDonald's, Walmart, trgovački lanac Sears, Bank of America, i na samom vrhu američki pružatelj usluga pristupa internetu Comcast

Imao Zuckerberg političke ambicije ili ne on se uz svojih pedesetak milijardi dolara, kao i Facebook sa svojih 360 milijardi dolara tržišne vrijednosti, zasad drži vrlo dobro. Uz izostanak većih skandala, budućnost bi im u kratkom do srednjem roku trebala biti stabilna. A nakon brojnih iznenađenja koje je donijela 2016. godina, stabilnost je u najmanju ruku vrlo dobra vijest.