Gubicima su najviše pogođeni financijski sektor, automobilska industrija i maloprodaja. Velika Britanija predvodi sa 63.314 ukinutih radnih mjesta, a slijede je Poljska (38.975), Njemačka (17.461) i Francuska (11.779). Istovremeno, najveći broj novootvorenih radnih mjesta zabilježen je u diskontnim trgovinama i restoranima brze prehrane.

U automobilskoj industriji posao su izgubila 23.584 radnika, u trgovini na malo 21.740, financijskim uslugama 16.778, a u strojarskoj industriji 16.432.

Nezaposlenost je snažno porasla i u ostalim zemljama članicama, osobito u tri baltičke zemlje (Litva, Letonija, Estonija) u kojima je stopa nezaposlenosti skočila između šest i devet posto u zadnjih 12 mjeseci. Slična situacija je u Irskoj, u kojoj je nezaposlenost gotovo udvostručena.

Rast nezaposlenosti posljedica je najveće recesije nakon Drugog svjetskog rata u kojoj se nalazi europsko gospodarstvo. Prema prognozama Europske komisije, stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji dosegnut će do kraja godine 11,5 posto.

U gospodarskim prognozama Europske komisije kaže se da će ove godine BDP u 16 zemalja članica eurozone i u svih 27 članica EU-a pasti za četiri posto, puno više nego što se ranije predviđalo. Sljedeće godine predviđa se stabilizacija s padom BDP-a od 0,1 posto, i to uz uvjet da počne oporavak bankarskog sektora i svjetske trgovine.

Glavni razlozi za recesiju su pogoršanje globalne financijske krize, veliko smanjenje svjetske trgovine i korekcije u stanogradnji u pojedinim gospodarstvima.
BDP u Njemačkoj će pasti za 5,4 posto, u Italiji i Velikoj Britaniji između četiri i 4,5 posto, Španjolskoj i Francuskoj tri posto, u Sloveniji 3,4 posto. Najveći pad BDP-a predviđa se u trima baltičkim republikama - u Latviji 13,1 posto, Litvi 11 posto i Estoniji 10,3 posto. Cipar je jedina zemlja u kojoj se predviđa blagi rast BDP-a za 0,3 posto.