Državni zavod za statistiku (DZS) izvijestio je u petak da su u siječnju cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prosinac pale za 0,5 posto, a u odnosu na siječanj prošle godine za 0,9 posto.

"Potrošačke cijene bilježe pad drugi mjesec za redom, a godišnja stopa pada od 0,9 posto najviša je od 2000. od kada DZS prati rezultate indeksa potrošačkih cijena", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

To je i veći pad cijena nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da su u siječnju potrošačke cijene pale za 0,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

Pad cijena u siječnju predstavlja nastavak deflacije, s obzirom da su lani potrošačke cijene pale za 0,2 posto u odnosu na 2013., pa će se 2014. pamtiti kao prva deflacijska godina u povijesti zemlje.

Posljedica je to, kažu makroekonomisti, slabe domaće potražnje, no još i više uvezenih deflatornih pritisaka zbog pada cijena nafte i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu.

Tako su u siječnju na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 8,4 posto, pri čemu su cijene goriva potonule 14,3 posto.

Slijede cijene odjeće i obuće s padom od 2,8 posto, dok su za 0,7 posto pale cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice imaju najveći udio od gotovo 30 posto. Za 0,7 posto pale su i cijene pokućstva te opreme za kućanstvo.

S druge strane, najviše su na godišnjoj razini, 3,1 posto, porasle cijene rekreacije i kulture, a s rastom od 3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana.

Cijene komunikacija porasle su, pak, 1,5 posto, dok su cijene u restoranima i hotelima porasle 1,3, a cijene zdravlja 1 posto. Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su za 0,8, a obrazovanja za 0,2 posto.

Na mjesečnoj su razini, pak, potrošačke cijene u siječnju pale za 0,5 posto.

"Pritom je doprinos nižim cijenama došao prvenstveno od nižih cijena odjeće i obuće koje su zabilježile pad od 8,2 posto, uslijed uobičajenih siječanjskih sezonskih sniženja. Nadalje, niže cijene prijevoza za 5,1 posto, uslijed nižih cijena goriva za osobna vozila, su također doprinijele mjesečnom padu. S druge strane, snažniju korekciju cijena na mjesečnoj razini zaustavile su prvenstveno više cijene prehrane i bezalkoholnih pića koje su porasle 2 posto", navode analitičari RBA.

Većina domaćih makroekonomista u ovoj godini očekuje stagnaciju potrošačkih cijena, dok je Europska komisija u nedavno objavljenim prognozama procijenila da bi u Hrvatskoj cijene ove godine mogle pasti za daljnjih 0,3 posto, nakon lanjskog pada za 0,2 posto.

"U nastavku godine deflatorna kretanja i dalje će podržavati slaba osobna potrošnja, ali i uvoz dijela deflatornih pritisaka iz zemalja u okruženju. S druge strane, deflatorne pritiske na godišnjoj razini mogla bi ublažavati razmjerno niska baza iz 2014.", zaključuju analitičari RBA.