Prvog travnja na snagu stupa novi paket Vladinih mjera. Svojevrsni je to deja-vu, jer prošlog 1. travnja –nikome nije bilo do šale. Tada su usprkos mjerama poskupjeli i plin i struja, no ovog puta toga – neće biti.

'Mjere su sveobuhvatne', tvrdi premijer Andrej Plenković, no ekonomski analitičar Damir Novotny pita se – jesu li mjere uopće bile potrebne?

'Vladine politike intervencije bi trebale biti kratke, brze, snažne onda kada padaju ekonomske aktivnosti. Međutim mi nemamo pad ekonomskih aktivnosti. Upravo suprotno – prošle i pretprošle godine je zabilježen snažan rast, onda se postavlja pitanje zašto uopće treba intervenirati na tržište, zašto treba dolijevati ulje na vatru potrošnje, zašto se to uopće treba raditi?' pita se Novotny.

U vrijeme inflacije Vladi cvjetaju ruže, a proračun se puni brže neko ikada. Novotny kaže da PDV kao glavni izvor prihoda na višu razinu cijena donosi više prihoda. 'Sada Vlada to pokušava vratiti horizontalnim mjerama, umjesto da se bavi socijalnim politikama, vrlo usmjereno, vrlo usko. Umjesto da se pomaže samo onima kojima treba pomoći, Vlada pomaže svima', ustvrdio je Novotny.

Smatra da se tu pogriješilo jer mjere nisu, po njemu, nisu bile dovoljno ciljane, a za to krivi nedostatak imovinskog i dohodovnog cenzusa u Hrvatskoj. Novotny kaže da imamo situaciju da nominalno neki umirovljenici imaju vrlo niske mirovine, a imaju vrlo visoku imovinu koju rentiraju. 'I to nije rijedak slučaj, pogotovo u jadranskoj Hrvatskoj gdje imate niske razine dohodaka vidljivih financijskih dohodaka, ali imate velike dohotke koje ne vidimo, koji nisu u statistikama – to je dohodak od rentiranja imovine', pojašnjava.

O intervenciji vlade u tržišne odnose

Vlada je odlučila da cijena osam artikala poput brašna, ulja, mesa itd. i dalje ostaje zamrznuta. Novotny za Meda Servis kaže da je Vlada jedina u Europi odabrala put intervencije u tržišne odnose, što nitko drugi u Europi nije dugoročno radio. Ocjenjuje tu mjeru promašenom.

'Vlada bi se trebala ipak malo više obratiti ekonomistima ili istraživačkim institutima koji bi istražili je li Vladino spuštanje PDV-a na jedan artikl efikasno. Nije, ali kad se stopa PDV-a podiže – to se odmah prelije na cijene. Jedan od razloga visokih cijena hrane leži u našim proizvodnim kapacitetima, stoga je teško dirigirati cijenama', naveo je Novotny.

Kaže da Hrvatska ima sve preduvjete za proizvodnju hrane, no da na je ipak nema dovoljno. 'I tada morate uvoziti i naravno da su tu cijene više. Ne treba biti ekonomist za to, to zdrav razum kaže', dodaje Novotny.

'Hrvati imaju novca'

No, unatoč svim problema Hrvati novca imaju, kaže ekonomski analitičar. 'Sad oni skeptičniji i nostalgični prema nekim vremenima prije tranzicije bi rekli da je ta silna štednja raspoređena kod uskog kruga građana. To jednostavno nije točno. Veliki krug građana ima male do srednjih štednih uloga. Od 10 do 30 tisuća eura. I onda se postavlja pitanje zašto takvim građanima pomagati –treba pomoći onima kojima zaista treba pomoć', smatra.

Tvrdi da je istvar stvari i sa zamrzavanjem cijena goriva, što, kaže Novotny, ponovno pogoduje bogatima. Upitan što bi napravio da u svojim rukama ima ključeve državnih financija, Novotny je odgovorio da bi prije svega trebalo rasteretiti porezni dohodak kućanstava.

'U ovom trenutku kućanstva, bilo da je riječ o kućanstvu s više ili manje članova, su jako porezno opterećena – i PDV-om i porezom na dohodak. To se mora rasteretiti. Ja zapravo zamjeram Vladi što se nije odmah krenula u nastavak rasterećenja dohodaka kućanstava', rekao je Novotny.

Turistička sezona je pred vratima, milijuni turista ponovno će napuniti i proračun i džepove iznajmljivača, ili i čitav uslužni sektor, što zasigurno neće spustiti visoke cijene na tržištu. Upitan kad možemo očekivati da se ova inflacija i cijene ispušu, Novotny je odgovorio da nije toliko optimističan po pitanju inflacije. 'Ovo razdoblje bez inflacije u protekla dva desetljeća neće se vjerojatno ponoviti', smatra.

Europska središnja banka jučer je ponovno podigla kamatne stope u borbi s inflacijom, ali Novotny ne očekuje da će to smiriti stvari. 'Odnosno neće spustiti stopu inflacije na ono što cilja ECB, na dva posto, ja mislim da to neće više ostvariti. Ili će podići taj cilj na četiri posto ili će političari morati odustati od uloge središnjih banaka da budu četvrta vlast. To jednostavno neće biti moguće', smatra.

'Nema brige za hrvatske građane zbog problema u Credit Suisseu'

Osvrnuo se i na probleme bankarskom sektoru, od propasti dviju banaka, Sillicon Valley Bank i Signature u SAD-u, do problema švicarske banke Credit Suisse koji su podigli još veću uzbunu. Novotny je ustvrdio da je banka Credit Suisse 'prevelika da bi propala'.

'Ali sada se radi restrukturiranje te banke. Jedan dio imovine će se morati prodati, dioničari su zamoljeni da dodaju kapitala, oni nisu htjeli pa će jedan dio kapitala dodati švicarska nacionalna banka, privatno dioničarsko društvo, koje ima javnu ovlast središnje banke. Emitirali su 50 milijardi švicarskih franaka da bi dokapitalizirali tu banku i osigurali tu likvidnost, ali je uvjet da se banka restrukturira, da očisti portfelj – što ona nije činila. Čini se da je tu bilo nekih sumnjivih transakcija, pranja novca', ustvrdio je Novotny.

Smatra da hrvatski građani ne bi trebali biti zabrinuti, te da se trenutni problemi u švicarskoj banci neće preliti na ostale bankarske institucije. 'Hrvatske banke, odnosno banke koje posluju u Hrvatskoj su izrazito dobro kapitalizirane', zaključio je.