Kumulativno u prvih pet mjeseci vrijednost izvoza roba premašila je 5,53 milijardi eura što je 17,4% više u usporedbi s istim razdobljem lani. Rast je široko disperziran među nizom djelatnosti. Iako navedeni podaci ohrabruju te potvrđuju sve veću orijentiranost i prisutnost hrvatskih poduzeća na inozemnim tržištima, visoka uvozna ovisnost rezultirala je istovremeno i snažnim rastom uvoza.

Robni uvoz je u promatranom petomjesečnom razdoblju uz godišnju stopu rasta od 13,7% dosegnuo 8,96 milijardi eura. Kako je u apsolutnom iznosu njegov prirast nadmašio prirast izvoza došlo je i do povećanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom za 8,3%. Stoga je deficit u robnoj razmjeni u prvih pet mjeseci iznosio 3,4 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom od 2014. zadržava se iznad 60 posto, a u prvih pet mjeseci iznosio je 61,7%.

Analizom među sektorima SMTK (Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija) najveći doprinos rastu izvoza došao je od razmjeno snažnog rasta u kategoriji Mineralna goriva i maziva čiji je 57-postotni rast vrijednosti izvoza iskazanom u eurima povezan i s višim cijenama na robnim tržištima sirove nafte. Snažan rast izvoza u prvih pet mjeseci bilježe i Kemijski proizvodi (26,3%), Proizvodi svrstani prema materijalu (19,6%) te Strojevi i prijevozna sredstva (12,7%).

Međutim, s izuzetkom Kemijskih proizvoda čiji je uvoz porastao 4,1%, spomenuti sektori su istovremeno bilježili i razmjeno snažan međugodišnji rast uvoza (Mineralna goriva i maziva 45,3%, Strojevi i prijevozna sredstva 14,4% te Proizvodi svrstani prema materijalu 9,3%). Zamjetno je također, da gotovo u svim sektorima više uvozimo nego izvozimo, pa je višak u robnoj razmjeni ostvaren jedino kod trgovine Sirovim materijama (osim goriva).

Isto sliku dobivamo i analizom prema djelatnostima NKD-a. Naime samo su dvije djelatnosti u razdoblju od siječanja do lipnja ostvarile višak u robnoj razmjeni, odnosno imale veću vrijednost izvoza od uvoza: Proizvodnja proizvoda od drva i papira, tiskanje te Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. Upravo Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka nastavlja bilježiti snažan rast izvoza (43,3%), uz bitno skromniji rast uvoza (7,1%), potvrđujući da postaje sve značajnija izvozna djelatnost.

Naposljetku analizom među državama, rastu izvoza ali i rastu uvoza najviše su pridonijele transakcije s državama Europske unije. Izražen u eurima, izvoz u EU porastao je u odnosu na siječanj-svibanj 2016. za 11,6%, jednako koliko je porastao i uvoz. Uz vrijednost izvoza 3,6 milijardi eura i vrijednost uvoza 7 milijardi eura, deficit u robnoj razmjeni s EU produbljen je za 11,5% te iznosi 3,4 milijarde eura. S državama Europske unije Hrvatska je u prvih pet mjeseci ostvarila 65% izvoza te 78% uvoza. Već tradicionalno najvažniji trgovinski partneri ostaju Italija, Njemačka i Slovenija, ali u sve tri države više uvozimo no što izvozimo te bilježimo pogoršanje nominalnog salda u tom razdoblju.

U države CEFTA-e Hrvatska je u promatranom razdoblju povećala izvoz za 24% te je on iznosio 932 milijuna eura, dok je uvoz porastao na 538 milijuna eura (21,5%). Stoga je i vanjskotrgovinski višak povećan na 393 mil eura (27,6%).

Visoke stope rasta izvoza roba potvrđuju pozitivne učinke ulaska u jedinstveno europsko tržište, ali prije svega činjenicu da se sve više hrvatskih poduzeća (osobito malih i srednjih) okreće inozemnom tržištu. Povećanjem prihoda od izvoza u bilancama umanjuje se ovisnost o razmjerno malom hrvatskom tržištu, brže se prenose nova znanja i tehnologije, umanjuje se ranjivost gospodarstva te se omogućava stvaranje novih radnih mjesta.

Očekivanja da će gospodarstva EU-a i ostalih važnijih vanjskotrgovinskih partnera i u nadolazećem dijelu godine bilježiti jačanje potražnje donijet će i rast hrvatskog robnog izvoza, dok će s druge strane izvoz usluga (turizma), kao i jačanje domaće potražnje generirati uvoz, upozoravajući na potrebu jačanja konkurentnosti hrvatskog realnog sektora.