U Hrvatsku gotovo svakog mjeseca stiže sve više stranih radnika, a prema nekim procjenama za sedam godina u našoj će ih zemlji biti čak pola milijuna, odnosno četvrtina radne snage. Strani radnici suočavaju se s nizom problema koji se planiraju riješiti izmjenama Zakona o strancima, koje su danas predstavili ministri Davor Božinović i Marin Piletić
Sustav se, među ostalim, planira urediti izdavanjem duljih radnih dozvola, strožim kontrolama poslodavaca, uvođenjem crnih lista i šestogodišnjih kazni te programima učenja hrvatskog jezika, javlja HRT.
'Iako zakon dugo postoji u našem zakonodavstvu, izmjene imaju težinu jer smo kao nacija prvi puta suočeni s porastom izdanih dozvola za boravak stranaca, što znači da Hrvatska postaje ne samo država emigracije već i imigracije. Postaje država koja se potpuno međunarodno integrirala u krug demokratskih država što je donijelo rast gospodarstva i državnog standarda, a time postala i atraktivnija destinacija za rad ljudima iz drugih krajeva svijeta, a ne samo iz susjedstva na što smo navikli', rekao je Božinović te dodao:
'S obzirom na demografske trendove i smanjivanje stanovništva te depopulaciju dijelova Hrvatske jasno je da je potrebno useljavanje u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao i kako bi gospodarstvo te država optimalno funkcionirali. Broj zakonitih ulaska u Hrvatsku je u porastu, a činimo sve kako bismo spriječili i nezakonite ulaske'.
vezane vijesti
Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, to su ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacija. Postoji fluktuacija među njima, svi oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj.
Istaknuo je da je potreba za radnom snagom daleko veća od raspoloživih radnika u sektorima poput graditeljstva, industrije, prometa i ugostiteljstva.
'Domaće stanovništvo stari i smanjuje se broj radnika i stoga postoji potreba za uvozom radne snage kako bismo održali konkurentnost gospodarstva, kako bi se privukle investicije, ali i da bi se održao mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav', naglasio je Božinović.
Broj zaposlenih povećao se u posljednjih nekoliko godina za 98.626, a broj nezaposlenih smanjio se za 45.625. Broj izdanih dozvola za rad i boravak od 2016. do kraja 2023. je 96.086, od kojih je 8 tisuća iz zemalja članica EU-a, ostatak su treće države.
Kad govorimo o djelatnostima, najviše dozvola izdano je u graditeljstvu (44 posto), turizmu (25 posto), prometu (6) i trgovini (3 posto), a sve ostale djelatnosti čine 9 posto.
Što se tiče državljanstava, u 2023. imali smo 28.000 radnika iz BiH, 24.000 iz Srbije, 23.000 iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, gotovo 10.000 s Kosova, 8749 iz Bangladeša, 5000 iz Turske i 4244 iz Albanije.
Uvodimo obvezu dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza. Zatim, određeni su omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika. Najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna zanimanja, a 8 posto za deficitarna zanimanja u hrvatskim tvrtkama. Što se tiče ograničenja broja podnesenih zahtjeva, on ovisi o veličini poslodavca, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
'Zbog trećeg cilja, a to je sasvim sigurno kvalitetnija integracija stranih radnika u hrvatsko društvo, ne samo na tržište rada, jest i omogućavanje učenja hrvatskog jezika kroz sustav vaučera. Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je provedbene akte na koji način već u ožujku će strani radnici i njihovi poslodavci moći koristiti ovaj sustav obrazovanja', rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
'HUP pozdravlja izmjene Zakona o strancima, koji olakšava zapošljavanje stranih radnika, a osobito se to odnosi na produljenje trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine. To će rasteretiti ne samo poslodavce nego i MUP s obzirom na to da se radi o ogromnom broju zahtjeva za izdavanje radnih dozvola koji bi početkom godine zapljusnuli MUP, to bi bilo operativno nemoguće procesuirati na efikasna i pravovremen način. Pozdravljamo i produljenje mogućnosti sezonskog rada sa šest na devet mjeseci, lakšu promjenu zanimanja i poslodavca za stranog radnika bez dodatnog administriranja, mogućnost ranijeg podnošenja zahtjeva za vize s dva na tri mjeseca, olakšavanje stjecanja stalnog boravka za studente, te osobito nove pogodnosti oko izdavanja EU plave karte za visoko kvalificirane državljane trećih zemalja u deficitarnim zanimanjima i produljenje trajanja plave karte s 24 na 48 mjeseci. To je sve u smjeru onoga što smo kontinuirano zagovarali, a to je smanjenje opterećenja za poslodavce, smanjenje administrativnih procedura i osobito omogućavanje lakšeg privlačenja zapošljavanja visoko kvalificirane radne snage na naše tržište rada', rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
'U ovom trenutku je jasno da mi na poslove strance možemo privući ponajprije za posao koji je niže kvalitete i niže plaćenje, jer danas još uvijek ne možemo govoriti o tome da ćemo iz Njemačke, Austrije, Italije ili negdje drugdje privući visoko obrazovane kadrove raditi u Hrvatsku, ali zato te iste zemlje intenzivno izvlače naše visoko obrazovane, posebice mlade ljude iz Hrvatske na rad k sebi radi toga što su tamo plaće, uvjeti rada, sasvim sigurno bolji', rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
