Spori oporavak domaće potražnje i povjerenja potrošača i investitora te usporavanje rasta gospodarstava glavnih trgovinskih partnera Hrvatske uvelike će odrediti gospodarska kretanja u 2013. godini, koja će ipak najznačajnije biti obilježena ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, rečeno je na današnjoj 2. skupštini Hrvatske gospodarske komore (HGK).
U osvrtu na aktualno stanje u hrvatskom gospodarstvu direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević Matić podsjetila je da je u četiri godine recesije industrijska proizvodnja realno smanjena za 17 posto, a trgovina na malo za petinu, dok građevinska aktivnost uzastopno pada više od 40 mjeseci, bez naznaka oporavka.
Relativno pozitivna kretanja u robnoj razmjeni u tom razdoblju pak nisu bila posljedica širenja baze robnog izvoza ili iznenadnog rasta konkuretnosti našeg gospodarstva, već ponajprije usporavanja rasta uvoza zbog niže domaće potražnje, a doda li se tome i znatno smanjenje investicija, Hrvatska je od početka krize "izgubila" gotovo 10 posto BDP-a, rekla je Belošević Matić.
Pritom je kao jedinu 'svjetlu' točku hrvatskog gospodarstva navela turizam, no dodala je da niti turizam unatoč solidnom rastu prihoda, uslijed rekordnih fizičkih pokazatelja, još nije dostigao razinu prihoda iz pretkrizne 2008. godine.
U takvim okolnostima, uslijed izostanka planiranog gospodarskog rasta i očekivanih ušteda na rashodovnoj strani, održivost proračuna za ovu godinu bila je temeljena na rastu poreznih prihoda uslijed povećanja PDV-a i učinkovitije naplate, a značajnije promjene Belošević Matić ne vidi niti u proračunu za 2013., u kojem, kako kaže, nema znakova značajnijih strukturnih reformi
Savjetnica predsjednika HGK Jasna Borić, predstavljajući očekivanja i plan rada HGK za 2013. godinu, rekla je pak da će za hrvatsko gospodarstvo iduća godina ipak biti prijelomna godina, već i zbog same činjenice da se očekuje ulazak Hrvatske u EU. To sa sobom donosi bitne promjene, za koje još uvijek nitko ne može imati jasan pregled što će značiti za pojedine tvrtke koje će se susresti s ogromnom konkurencijom, posebno u segmentu poslovanja uslugama, koji ima vrlo visok udio u hrvatskoj gospodarskoj aktivnosti.
Sagledavajući pitanja koja se time otvaraju, HGK je prilagodila i svoj plan rada za 2013. koji se bazira na potpori i pomoći gospodarstvenicima da se nose s tim promjenama, rekla je Borić.
Predsjednik HGK Nadan Vidošević je pak završno istaknuo da osobno kratkoročno nije optimist, jer očekuje da će svjetska, pa tako i kriza u Hrvatskoj trajati još godinama. No, dodao je, na globalnoj se razini traži novi model ekonomskog rasta, u tijeku je preraspodjela gospodarske moći i Hrvatska treba krizu iskoristiti da u tim promjenama nađe svoje novo mjesto na gospodarskoj karti svijeta, po mogućnosti kao veza najvećeg svjetskog tržišta, EU, s dalekim, brzorastućim gospodarstvima.
