Prvi panel pod nazivom Naši ljudi su naša snaga postavio je pitanje Kako se nositi s gorućim problemom nedostatka radne snage u turizmu i ugostiteljstvu. Procjenjuje se da nam nedostaje 35 - 40.000 zaposlenika u ugostiteljstvu. Ugostiteljstvo s povezanim djelatnostima generira 380.000 radnih mjesta, što je četvrtina ukupno zaposlenog stanovništva RH. Naime veliki broj ljudi napustio je Hrvatsku, pa je zapravo ugostiteljstvo kontinuirano ugroženo.

Činjenica je, po riječima Žakline Troskot, predsjednice Nezavisne udruge ugostitelja da apsolutno najviše porezno opterećenje u Svijetu, kojim su pritisnuti naši ugostitelji, realno predstavlja najveću opasnost za opstanak malih caffe barova, jer svojom ponudom ne mogu konkurirati na tržištu rada. Jako je teško prilagoditi poslovanje u pandemijskim uvjetima, dok im prijeti nelikvidnost i nedostatak radnog kadra. Stalno se govori o održivom, zelenom i digitalnom poslovanju, a ugostitelji često nemaju sredstava niti za troškove hladnoga pogona.

Kad je u pitanju nedostatak radne snage, osim dugog čekanja na radne dozvole prisutan je još jedan problem, upravo to najviše porezno opterećenje od ukupno 28% (25% PDV+3% porez na potrošnju) zbog čega ugostitelji nemaju sredstava za plaćanje kvalitetnog radnog kadra. Tako, dok se porezne stope na ugostiteljske usluge ne izjednače na 13% bit će prisutna prijetnja nedostatka radne snage. Ne zaboravimo da Švicarska početkom 2022. otvara svoje tržište rada djelatnicima iz Hrvatske, što jako plaši naše poduzetnike. Nakon 20 mjeseci pandemije, rada u ograničenim uvjetima, problema s likvidnošću pravo pitanje koje valja postaviti jest je li moguće uopće malom hrvatskom ugostitelju konkurirati na tržištu radne snage. Zbog svega navedenoga, jako je važno raditi na smanjivanju stupnja sezonalnosti hrvatskog ugostiteljstva, osiguravanju izvjesnije budućnosti i povećanju primanja.

Drugi panel pod nazivom: Zagrebačko ugostiteljstvo - digitalno, zeleno i održivo, otvorio je teme kao što su prilagodba poslovanja zagrebačkih ugostitelja u pandemiji, pri čemu je nezaobilazna tema posluživanje na terasama. S velikom su nadom ugostitelji očekivali Advent, jer se u to doba generira čak petina prometa ukupnog zagrebačkog ugostiteljstva. Mogu li zagrebački ugostitelji opstati bez dobro odrađenog Adventa i prepoznaju li državne strukture uopće njegovu važnost?

'Gastronomija je oduvijek bila dio turizma, jer ističe ono najautentičnije iz pojedine destinacije. Turistička zajednica grada Zagreba ove je godine podržala i online platformu Zagreb Mingles, koja povezuje zagrebačke ugostiteljske objekte, njihovu ponudu i goste, a suradnja se nastavlja i kroz Advent Zagreb gdje se zajednički stvara daljnja kvalitetna i konkurentna pozicija na gastronomskom tržištu Europe i svijeta', napomenula je direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, Martina Bienenfeld.

Na kraju Foruma definirani su zaključci koje će se poslati Gradu Zagrebu i nadležnim državnim institucijama na razmatranje.

Zaključci prema Gradu Zagrebu

1. Rješavanje problema rada na otvorenim prostorima za posluživanje ili ugostiteljskim terasama.

2. Snižavanje koeficijenta komunalne naknade za ugostitelje sa 10 na 7.

3. Jačanje međusobne suradnje i uključivanje predstavnika ugostitelja u savjetodavnoj ulozi u radne skupine i povjerenstva Grada vezana za ugostiteljstvo.

Zaključci prema nadležnim državnim institucijama:

1. Ponovno uvođenje mjera ekonomske pomoći za zadržavanje radnih mjesta i nadoknadu dijela ili svih fiksnih troškova.

2. Traženje znatnog ubrzavanja postupka izdavanja radnih dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja.

3. Porezno rasterećenje i snižena stopa PDV-a na pripremu i posluživanje kave, piva, vina i bezalkoholnih pića s ciljem osiguravanja većih primanja zaposlenika u sektoru ugostiteljstva.