Riječ je o projektima u području energetike, vodnog gospodarstva i prometne infrastrukturete turizma kod kojeg se očekuje ulazak privatnih investitora.

No s obzirom da su u većini tih projekata nositelji javna poduzeća, i to HEP, Plinacro, Hrvatske vode, HAC, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice, Vladi u roku 20 dana trebaju dostaviti prijedloge financiranja i dinamiku realizaciju svakog pojedinog projekta.

Da u 30 dana prikupe ponude zainteresiranih investitora u turizmu i dostave ih Vladi, u zadatak su dobile jedinice regionalne i lokalne samouprave.

Premijerka Jadranka Kosor istaknula je da je riječ o 'popisu glavnih projekata te da će se on povećavati', dok je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker upozorio da su 'u Hrvatskoj investicije gotovo potpuno zamrle'.

'Država treba dati primjer onima koji zaziru od investicija, a lokalne bi se jedinice smanjenjem komunalnih doprinosa ustvari trebale natjecati gdje će doći investitori', kazao je je Šuker i poručio da 'od kuknjave i jaukanja nema nikakve pomoći'.

Listajući katalog, vidljivo je da se najveći broj projekata, njih 18 odnosi na područje energetike, a ukupno su vrijedni 3,85 milijardi eura.

S druge strane, najviši iznos vrijednosti dohvatili su projekti iz područja prometne infrastrukture, iako su samo tri, ukupno vrijede 4,27 milijardi eura.

Resorni ministar Božidar Kalmeta naglasio je da će se 'raditi na izgradnji i modernizaciji nizinske pruge od Rijeke, preko Karlovca i Zagreba, sve do mađarske granice, kojim će se povećati kapacitet Luke Rijeka i ubrzati transport roba'. Napomenuo je i da 'ovi projekti trebaju primamiti i privatne investitore, pa su tako za ovu koncesiju n d ovom prugom pokazali i kineski ulagači, ali trebat ć i sredstva iz europskih fondova'.

PRUGE, TERMINALI, KANALI

Tu je i projekt željezničke pruge Rijeka-Karlovac-Zagreb-Koprivnica-Botovo, uz procjenu ulaganja od 3,65 milijardi eura. A na popis se ugurala i izgradnja novog putničkog terminala u zagrebačkoj Zračnoj luci s predviđenih 302 milijuna eura, kao i neizbježna Vladina fantazija Pelješki most s predviđenim ulaganjem od 320 milijuna eura.

Obrazloženje nije novo: 'Pelješki most osigurava teritorijalni kontinuitet, ne samo Hrvatske nego i cijelog šengenskog prostora', uporno tvrde vladajući, a glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak istaknuo je da je 'Hrvatska u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor dogovorila izuzeća za određene vrste prometa kroz Neumski koridor'.

KOZE, OVCE, KRAVE, KONJI

Međutim, Pelješac se pokazuje iznimno važnim i za stočni živalj. Kako je to, naime, objasnio Drobnjak, 'ulaskom u EU sve žive životinje, koze, ovce, krave i konji morat će trajektom ići na Pelješac, a proizvodi životinjskog porijekla moći će prolaziti koridorom u posebno plombiranim vozilima'.

HEP je, između ostalog, zadužen za izgradnju novog bloka u Termoelektrani Plomin što je investicija vrijednosti od 800 milijuna eura, JANAF, primjerice za naftni terminal u Kaštel Sućurcu. Istovremeno, Plinacro je nositelj projekta izgradnja skladišta za uravnoteženje plinoopskrbnog sustava u uvjetima vršne potrošnje u blizini Grubišnog Polja.

U vodnom gospodarstvu predviđena su četiri projekta ukupno vrijedna više od 4,3 milijarde eura. Od toga 1,9 milijardi eura otpada na projekte izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, a investicija u višenamjenski kanal Dunav-Sava procjenjuje se na 950 milijuna eura.

TURIZAM U FOKUSU

Na lokalne jedinice velikim su dijelom oslonjeni projekti u području turizma, njih pet, čija je ukupna vrijednost 1,4 milijarde eura. Najveći je Brijuni Rivijera čija se vrijednost procjenjuje na 895 milijuna eura, dok je projekt turističke zone Prukljan procijenjen na 200-300 milijuna eura.

Vlada je među javne projekte u turizmu uvrstila i Preluk na Kvarnerskoj obali te Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica i sportsko-rekreacijski centar Bijela Kosa.

Tom je prilikom ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić istaknula da su 'lokalne samouprave donijele sve prostorne planove, pri čemu su provedene i javne rasprave, te da sad postoji podloga za izgradnju'.

PRODAJA DRŽAVNIH NEKRETNINA

Dropulić je pritom također najavila i 'prodaju 10 nekretnina u državnom vlasništvu, poput bivšeg vojnog kompleksa Ravnice u Zadru, skladišta Jamnjak i Ražine u Šibeniku, te bivšeg znanstveno-studijskog centra i političke škole Kumrovec'. Kazala je da će 'natječaji za te nekretnine biti raspisani početkom studenog'.

KODEKS KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Osim investicija i najava, Vlada je odlučila donijeti i još koji propis u svojem proklamiranom cilju konačnog micanja politike van nadzornih odbora pa je prihvatila 'kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima ima dionice ili udjele, a namijenjen je upravama i nadzornim odborima tih tvrtki kako bi se standardizirali mehanizmi upravljanja', istaknuo je resorni ministar Đuro Popijač.