Ministarstvo poljoprivrede pustilo je prošli tjedan u javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koja će trajati do 16. srpnja.

Kako se navodi u obrazloženju tog prijedloga, praksa je pokazala da raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države treba pojednostaviti, da je potrebno olakšati i učiniti ekonomičnijim postupak nadzora nad izvršavanjem obveza iz ugovora o raspolaganju tim zemljištem te učiniti efikasnijim i ekonomičnijim postupke nadzora nad provedbom gospodarskih programa.

Predlaže se elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime će se, navode iz Ministarstva, stvoriti preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja.

Propisuju se i način utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za zakup putem bodovanja, koji daju prednost dosadašnjim posjednicima koji se bave određenom vrstom proizvodnje, stočarima te ponuditeljima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost, mladim i domicilnim nositeljima OPG-a.

Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici, dodan je kriterij graničnog zemljišta, a ostali kriteriji se brišu i slijedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.

Po riječima ministrice Vučković, kod tih izmjena i dopuna Ministarstvo se usredotočilo na gospodarski program, kontrolu korištenja zemljišta i usklađivanje s ugovornim obvezama.

Gospodarski program treba biti dinamički, a ne samo statički, odnosno, treba prikazati s obzirom na dugoročnost ugovora perspektivu kroz vrijeme i financijske izglede, pojasnila je.

Navela je i da je izmjenama i dopunama tog zakona bilo potrebno nadograditi i odredbe koje se odnose na inspekcijski nadzor. Država će redovito kontrolirati poštivanje ugovornih obveza, poručila je.

Vučković se složila s primjedbama poljoprivrednih udruga da višestruko produljivanje ugovora o zakupu, primjerice dvije po dvije godine, unosi pravnu nesigurnost, sprječava dugoročne investicije i stoga su ovim izmjenama zakona ponuđena rješenja. Stoga se sada predlaže da nakon što se odobri program raspolaganja da se natječaj za dugoročni zakup mora obaviti u roku od tri mjeseca. U svakom slučaju, ona jedinica lokalne samouprave koja takav natječaj u roku ne objavi, Ministarstvo poljoprivrede preuzima daljnje raspolaganje i objavu natječaja, pojasnila je.

Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić kazao je da 27 godina poljoprivrednici obrađuju državno poljoprivredno zemljište, a gotovo 99 posto ugovora je na dvije godine. S tako kratkoročnim ugovorima, istaknuo je, teško je biti konkurentan.

Treba napisati pravilnik s jasnim uvjetima koje poljoprivrednici trebaju zadovoljiti - oni svi koji su u posjedu, kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda, koji ostvaruju određene prihode unazad pet godina i odnose prihoda i potpora.

U čemu je problem da onaj tko zadovoljava sve uvjete i plati sve obveze, potpiše ugovor umjesto na dvije na 20 godina, zapitao je Brlošić, dodavši da je potrebno priložiti i gospodarski program kako bi se moglo kontrolirati ispunjava li poljoprivrednik program.

"To je jedini način da kako-tako mirno riješimo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, olakšamo jedinicama lokalne samouprave i Ministarstvu poljoprivrede. Mislimo da bi se na taj način u nekih šest mjeseci do godinu dana više od 60 posto državnog poljoprivrednog zemljišta riješilo, a ministrica bi ušla u povijest jer u tako kratkom roku to niti jedan ministar nije riješio", izjavio je Brlošić.

Istaknuo je i kako je domicilno stanovništvo glavni preduvjet očuvanja ruralnog prostora, a pitanje je hoće li zemljište njemu i ostati jer ga kupuju oni koji od toga ne žive. Problem je i što pravne sljednice bivših kombinata danas imaju najbolje površine u Slavoniji. Brlošić se pita kako to da su oni dobili zemljište na 20 i više godina, a OPG-i i obrti na kratkoročni zakup.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir istaknula je da je pitanje raspolaganja poljoprivrednog zemljišta, osim gospodarskog i prvoklasno političko pitanje, ali vanstranačko, izvanvremensko i višegeneracijsko te odluke ne smiju biti pogrešne i kratkoročne.

Navela je i podatke da prosječna veličina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj iznosi 10 hektara, ali gotovo 70 posto je manje od pet hektara. Također, 20 poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj koristi 75 posto poljoprivrednog zemljišta i prima 77 posto ukupnih izravnih plaćanja.

Petir je kazala i kako je potrebno osigurati okrupnjavanje zemljišta jer je to i preduvjet za jačanje konkurentnosti poljoprivrede. Nužnim je istaknula i ulaganja u nove tehnologije, istraživanje i razvoj.