U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) još od kraja prošle godine upozoravaju na snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita stanovništvu, a u intervjuu za Novi list guverner HNB-a Boris Vujčić najavljuje mjere usmjerene na zauzdavanje njihovog prevelikog rasta.
Ukupni krediti stanovništvu, po podacima HNB-a, dosegnuli su krajem 2018. godine 124,4 milijarde kuna, što je za 5,5 milijardi kuna ili 4,6 posto više u odnosu na kraj 2017.
Pritom su gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom u ukupnim kreditima stanovništvu od 38,3 posto, u prosincu porasli za 11 posto na godišnjoj razini, na 47,7 milijardi kuna, što je bio već sedmi mjesec zaredom kako rastu po dvoznamenkastoj stopi.
vezane vijesti
Još krajem prošle godine HNB je poručio da zabrinjava visok rast gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima, koji su neosigurani, te da će stoga banka analizirati situaciju i vidjeti treba li reagirati.
HNB je upozorio i da se gotovinski krediti mogu dobiti vrlo brzo i da treba pripaziti da se ne dođe u situaciju impulzivnog uzimanja kredita.
„Nakon što smo javno upozorili na relativno brz rast gotovinskih kredita krajem prošle godine, u javnosti se počelo glasno špekulirati o potrošačkim kreditima kao novom 'švicarcu', pa treba jasno reći da se radi o bitno različitim slučajevima”, kazao je Boris Vujčić u intervjuu Novom listu, objavljenom u subotu.
Objasnio je da se nenamjenski potrošački krediti odobravaju uglavnom u kunama uz fiksne kamatne stope, pa su i rizici puno manji. No, ističe, neke paralele ipak postoje.
„Recimo, zbog blažih kriterija procjene kreditne sposobnosti, banke će u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i ročnosti”, naveo je guverner.
S obzirom na povećanje ročnosti i raspoloživih iznosa tih plasmana, nužno je, kaže, u određenoj mjeri ujednačiti kriterije za procjenu kreditne sposobnosti među različitim vrstama kredita.
„Ne želimo vidjeti takvu regulatornu arbitražu. Također, zahtijevamo od banaka da u svoje interne procjene kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne gubitke po ovim kreditima, te svojim internim propisima osiguraju jasne mehanizme za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih gubitaka po ovim plasmanima”, zaključuje Vujčić.
