Vujčić je to rekao na seminaru u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, održanog uoči sutrašnje konferencije Vlade i HNB-a “Hrvatska - 20. članica euro područja”.

Osvrćući se na rast cijena do kojeg je došlo kod samog ulaska u eurozonu, Vujčić je kazao da ipak treba pričekati službenu statistiku za siječanj ove godine.

No, rekao je da se trenutno može vidjeti da cijene energije bilježe određeni pad, kao i da analize HNB-a pokazuju da su cijene hrane u prva dva tjedna siječnja na godišnjoj razini niže.

Stoga, ako se promatraju cijene u segmentima energije i hrane, izgleda da inflacija ublažava, no Vujčić je napomenuo da HNB ne prati kretanja cijena usluga manjih subjekata, poput kafića i frizera, a upravo se u posljednje vrijeme mogu čuti brojni prigovori kako su oni s ulaskom u eurozonu podignuli cijene.

Kada dobijemo finalne podatke, vidjet ćemo koliki je u prosjeku bio rast tih cijena. "No, osnovni trend, prema svemu što vidimo, ide prema tome da će inflacija opet biti otprilike kao i u eurozoni", izjavio je guverner HNB-a.

Vujčić je rekao i da je toplije vrijeme kojem svjedočimo ove zime definitvno smanjilo rizik od recesije u Europskoj uniji i eurozoni.

To je dobra vijest, istaknuo je, koja između ostalog znači da redukcije energije ove zime neće biti potrebne, pa da tako i recesije neće biti uopće, a ako je u nekim zemljama i bude, bit će "kratka i plitka".

Vujčić: Već se osjećaju pozitivni efekti ulaska u eurozonu

Istaknuo je i da se pozitivni utjecaj samog procesa uvođenja eura u Hrvatskoj već osjeća više od dvije godine, primjerice i jer je u jeku koronakrize 2020. HNB s ECB-om dogovorio uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji je omogućavao razmjenu kuna za eure u visini od dvije milijarde eura, podsjetio je Vujčić.

Također, između ostalog, zbog značajno manjeg valutnog rizika jeftinije je zaduživanje građana, pri čemu su kamatne stope na kredite građana Hrvatske značajno niže od kamata u zemljama EU-a koje nisu odlučile uvesti euro, poput Mađarske, Češke, Poljske i Rumunjske.

Na seminaru Komisije sudjelovao je i izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis, koji je istaknuo da je inflacija u eurozoni već dosegnula vrhunac te kako je počelo njeno usporavanje, koje je zabilježeno i u studenome i prosincu.

No kako je rekao, bit će potrebno "još neko vrijeme" da se inflacija vrati na ciljanu razinu od oko dva posto, pa se stoga očekuje i da će Europska središnja banka nastaviti s mjerama obuzdavanja inflacije, što se očituje i u povećavanju kamatnih stopa.

Dombrovskis: Članstvom u eurozoni raste atraktivnost Hrvatske za strana ulaganja

Dombrovskis je poručio i da će ulazak u eurozonu i šengenski prostor dati "dvostruki poticaj" hrvatskom gospodarstvu.

Dombrovskis se danas, osim s guvernerom Vujčićem, susreo i s predsjednikom hrvatske vlade Andrejem Plenkovićem, a još je jednom pohvalio hrvatske vlasti za odlično odrađene pripreme i sam prelazak na euro.

Ponovio je i da su u Komisiji svjesni zabrinutosti građana oko rasta cijena, ali i ocijenio da je vlast uspostavila adekvatne mehanizme za suočavanje s tim problemom.

Unatoč sveprisutnoj i prekomjernoj inflaciji, Dombrovskis je ocijenio da je odluka Hrvatske o ulasku u eurozonu s 1. siječnjem 2023. dobra, s obzirom na benefite koje članstvo donosi, poput jeftinijeg zaduživanja za državu, općenito nižih kamatnih stopa za gospodarstvo, kao i značajnih ušteda na troškovima konverzije valuta.

Stoga, ustvrdio je da će članstvo u eurozoni pomoći gospodarskom razvoju i rastu BDP-a u Hrvatskoj, s obzirom da će se i povećati njena atraktivnost u pogledu stranih ulaganja.

Dombrovskis je bivši premijer Latvije, koja je članica eurozone postala 2014. godine, kada su okolnosti bile uvelike drugačije a inflacija niska, no tamošnja opozicija je također tvrdila da je loš trenutak za ulazak u eurozonu, podsjetio se potpredsjednik Komisije.