'HNB neće poduzimati nikakve daljnje mjere, čak i ako dođe do povećanja pritiska jer je naš posao održavati financijsku stabilnost države, i to će nastaviti činiti', kazao je Vujčić dodavši kako je Hrvatska narodna banka još u siječnju iznijela moguća rješenja i ulogu HNB-a u mogućim rješenjima oko spornih kredita.

Po njegovim riječima, rješenja se mogu vrlo lako postići ili dogovorom zajmoprimaca i kreditora ili uz intervenciju države, dok HNB u cijeloj priči može podržati mogući dogovor, jer kao regulator nema drugu ulogu, premda je već kao guverner razgovarao i s bankama, i s Udrugom Franak i s Vladom.

'Ne pristajemo i ne podržavamo ono što bi ugrozilo financijsku stabilnost zemlje, a to je konverzija prema mađarskom modelu kredita u švicarskim francima i ostalih deviznih stambenih kredita u kune jer bi to dovelo do pada međunarodnih pričuva zemlje', poručio je Vujčić dodavši kako HNB nije zakonodavna niti izvršna vlast, ali mora upozoriti javnost i političare kamo bi to dovelo.

Odgovarajući na pitanje novinara nakon panel diskusije li je razočaran što je učinjeno u protekla tri mjeseca, Vujčić je kazao kako je razočaran time što se u ta tri mjeseca nije pomoglo onima kojima je pomoć najpotrebnija, a to su socijalno ugroženi ljudi koji nemaju mogućnost servisiranja kredita uz postojeće rješenje.

Podsjetio je kako su dva rješenja na snazi, i to fiksiranje tečaja i smanjenje kamatne stope na stambene kredite vezena uz švicarski franak na 3,23 posto. 'No, i uz ta rješenja postoji dio ljudi kojima treba pomoći na drugi način', kazao je guverner Vujčić dodavši kako je HNB predložio da ti ljudi imaju mogućnost da 'vraćanjem ključeva dobiju oprost duga i da nemaju osobno jamstvo' i da se traži rješenje dugotrajnog najma za te ljude.

'Tri mjeseca su prošla i dalje se pregovara, a nismo uspjeli dobiti ni to rješenje za one kojima je to stvarno nužno i hitno', zaključio je Vujčić.

Njegove tvrdnje o opasnostima konverzije spornih kredita u kune referirale su se na predavanje bivšeg guvernera Narodne banke Srbije Radovana Jelašića, sada zaposlenika Erste Bank Mađarska, u kojem je pojasnio uvjete u kojima si države mogu priuštiti provođenje takve konverzije, koristeći primjer Mađarske.

'Ta je zemlja mogla ići u konverziju hipotekarnih kredita iz švicarskih franaka u mađarske forinte zato što su imali dovoljno visoke devizne rezerve, suficit tekuće platne bilance i nisku referentnu kamatnu stopu', istaknuo je Jelašić govoreći o kreditima u stranima valutama, izloživši detaljno ono što se događalo u Mađarskoj.

Po njegovoj ocijeni odgovornost je podijeljena na sve institucije, uključujući komercijalne banke i središnje banke, premda je glavni teret krivnje ipak prebacio na političare koji su trebali biti potpora bankarima kada su upozoravali na opasnosti i rizike kreditiranja u stranim valutama.

Guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić kazao je kako u toj zemlji nije toliko izražen problem s frankom jer je u Crnoj Gori svega jedna banka odobravala tu vrstu kredita.

'To je minoran iznos, no Centralna banka Crne Gore kao regulator nema nikakvih ingerencija jer je ona prije svega zadužena za financijsku stabilnost i za efikasan platni promet', kazao je Dakić. Dodao je kako je centralna banka, kao regulator, dala preporuku toj banci da iznađe rješenje koje bi odgovaralo i banci i klijentima banke u dijelu rokova.

Komentirajući prosvjed Udruge Franak guverner Narodne banke Makedonije Dimitar Bogov kazao je kako prosvjednici traže ostavku na pogrešnom mjestu jer središnja banka ne može biti odgovorna za ovaj slučaj.

Na 3. susretu guvernera središnjih banaka država regije u Rovinju na temu 'Stanje i budućnost financijskih sustava u regiji' pored hrvatskog guvernera Borisa Vujčića sudjelovali su Dimitar Bogov (Narodna banka Makedonije), Milojica Dakić (Centralna banka Crne Gore), Boštjan Jazbec (Banka Slovenije) i Kemal Kozarić (Centralna banka BiH).