Europski letovi prema Kini postali su duži, skuplji i sve rjeđi.

S obzirom na to da je EU u sklopu svojih sankcija Rusiji, uvedenih nakon invazije na Ukrajinu, pretvorio najveću zemlju na svijetu u ogromnu zonu zabrane letova za zapadne aviokompanije, europski avioprijevoznici prisiljeni su letjeti dužim rutama prema Aziji, što podrazumijeva i veće troškove goriva, ali i rada zbog prekovremenih sati pilota i kabinskog osoblja.

Borba za profitom u prometu između Europe i Azije natjerala je nekoliko aviokompanija, poput Lufhanse, British Airwaysa i poljskog LOT-a, da ukinu neke linije, piše Politico. S druge strane, kineski i drugi neeuropski prijevoznici povećavaju izravne letove iz Azije u europske gradove.

Nakon što je najmanje pet europskih avioprijevoznika otkazalo letove za Aziju, Europska komisija je u listopadu obećala studiju o konkurentnosti na međunarodnim linijama. No avioindustrija je i dalje skeptična.

'Ne očekujem da će išta biti od toga. Možete reći da bi aviokompanije pogođene političkom odlukom EU-a trebale dobiti kompenzaciju, ali sumnjam da postoje veliki apetiti u Komisiji ili u europskim zemljama da se to doista učini', rekao je Willie Walsh, glavni direktor Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA).

Kupci uvijek izvuku najdeblji kraj

Nedavno objavljeno istraživanje ukazalo je na rast troškova i cijena karata koji se može dovesti u vezu sa zatvaranjem ukrajinskog i ruskog zračnog prostora.

Primjerice, na Finnairovoj liniji Helsinki – Peking udaljenost je povećana za 3202 kilometra, što je za četiri sata duži let nego prije, pokazalo je istraživanje Njemačkog centra za zračni prostor.

Sve europske zračne luke sjeverno od 50. stupnja geografske širine (u koje spadaju i London, Pariz, Bruxelles, Amsterdam i Frankfurt) bilježe značajna povećanja duljine leta - na nekim linijama za više od 100 minuta. Linije koje polijeću iz gradova sjeverno od 57. paralele, uglavnom onih nordijskih, lete i više od 200 minuta duže nego prije na linijama prema Aziji, pokazalo je istraživanje.

Njegovi autori David Ennen i Florian Wozny izračunali su da su cijene aviokarata za letove prema Aziji s ishodišnom točkom u jednom od europskih gradova sjeverno od 50. paralele porasle za 43,47 dolara, što je za 5,4 posto više u odnosu na standardne cijene.

Oni koji lete prema Aziji iz nordijskih gradova plaćaju i 90 dolara više, što je rast od gotovo 15 posto u odnosu na prije.

Europski avioprijevoznici napuštaju Kinu

U listopadu je poljski LOT ukinuo liniju Varšava – Peking. Prije toga je Scandinavian Airlines obustavio liniju Kopenhagen – Šangaj, a Lufthansa je nedavno potvrdila da odustaje od redovne izravne linije Frankfurt - Peking.

I British Airlines krajem listopada otkazao je liniju London – Peking, otprilike u isto vrijeme u kojem je posljednji put Virgin Atlantic poletio za Šangaj.

Dok su europski avioprijevoznici teško pogođeni geopolitičkom situacijom, neki prijevoznici izvan EU-a to iskorištavaju.

Kina preuzima zračni promet

Prošlog ljeta aviokompanija China Eastern Airlines objavila je da povećava broj linija prema Europi na 19, a broj povratnih letova na tjednoj bazi povećan im je na 244. Nedavno su pokrenuli izravnu liniju iz Budimpešte za Guangzhou te sada lete na 11 odredišta u Europi.

Najveći kineski avioprijevoznik koji leti za Europu, Air China, sada broji 32 linije i 53 dnevna leta, što je za 116 posto više u odnosu na 2019., pokazuju podaci koje je objavio Global Times, publikacija u vlasništvu Komunističke partije Kine.

Kineski avioprijevoznici trenutno čine '77 posto prometa između Kine i Europe u odnosu na 50 posto prije pandemije', napisao je analitičar Piotr Grobelny u listopadu. 'Na nekim tržištima, poput Italije i Ujedinjenog Kraljevstva, kineski prijevoznici sada drže čak 100 posto, odnosno 95 posto tržišta', tvrdi on.

Walsh smatra da zatvaranje ruskog zračnog prostora 'nema nikakve veze sa sigurnošću' te kaže da su europski avioprijevoznici 'žrtve politike'.

Andrew Carlton iz konzultantske tvrtke Aviation Advocacy ističe da europski avioprijevoznici trebaju uvjeriti vlastodršce da je riječ o nepravdi, no, kako kaže, oni su dosad bili poprilično tihi po tom pitanju te su, izgleda, samo prihvatili političku realnost.

'Mogli bi pokušati lobirati za to da i konkurenti moraju poštovati zatvaranje zračnog prostora, ali to zapravo nikad neće proći', dodaje on.