No, za razliku od ostalih sedam bivših ministara (Horvat, Kuščević, Žalac, Tolušić, Banožić, Aladrović, Milošević) koje progone hrvatska ili europska tužiteljstva, istragu protiv Paladine inicirao je njegov bivši poslodavac, Institut IGH, a nakon što je hrvatsko državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu protiv njega, istragu je otvorio sud.

Naime, izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odbacilo je Paladininu žalbu na rješenje suca istrage kojim se protiv njega pokreće istraga zbog sumnji da je 2017. kao predsjednik Uprave IGH zajedno s drugim članom Uprave, Oliverom Kumrićem, oštetio IGH za ukupno 245.972 eura prodajući nekretnine tvrtke ispod cijene ili bez suglasnosti Nadzornoga odbora. Odbijanjem žalbe na rješenje o pokretanju istrage kazneni postupak protiv Paladine postao je pravomoćan, te bi bivšega ministra i Kumrića u dogledno vrijeme u svojstvu osumnjičenika trebali ispitati policijski istražitelji.

Nakon toga, policija bi trebala ispitati i nekoliko predloženih svjedoka i jednoga vještaka te njihove iskaze dostaviti Institutu IGH, koji će onda odlučiti hoće li protiv Paladine i Kumrića podnijeti optužnicu. Za djelo za koje su Paladina i Kumrić osumnjičeni zakonom je propisana zapriječena kazna do deset godina zatvora.

Za razliku od Paladine i Kumrića, čije su žalbe odbijene, više sreće sa žalbom imao je bivši prokurist IGH Tomislav Đurić, kojeg je IGH također prijavio, navodeći da je u vrijeme počinjenja i on bio član Uprave te je zajedno s Paladinom i Kumrićem sudjelovao u donošenju spornih odluka kojima je IGH oštećen. No, izvanraspravno vijeće je utvrdilo da Đurić nije bio član Uprave IGH, nego samo prokurist, te prema zakonu nije imao svojstvo odgovorne osobe u tvrtki, pa je za razliku od Paladine i Kumrića odbacilo prijedlog da se istraga otvori i protiv njega, piše novinar Jutarnjeg lista Marin Dešković.