Svatko tko je i koju kunu ili euro pospremio na štedni račun u banci barem se jednom zapitao: Je li moj novac siguran? Banka, kao i svaka druga tvrtka na tržištu, podložna je krizama, a protekla financijska kriza mnoge je naučila da briga štediša za novac može izazvati pravi juriš na banke, što je može dodatno destabilizirati i odvesti u brzu propast
Kada štediša dozna da je banka u problemima ili blizu stečaja, možda je već i prekasno za njegov novac. No niti štediše ne mogu stalno 'nadzirati' banku ili podići novac s računa i pospremiti ga u čarapu u strahu od nekih eventualnih potresa.
Kako ljudi ne bi razbijali glavu takvim, ali i težim pitanjima, Europska unija uvela je pravila o sustavima osiguranja depozita koji će vas spasiti od propasti banke.
vezane vijesti
U okviru Unijina sustava štedišama se, neovisno o tome radi li se o fizičkim osobama ili poduzećima, može isplatiti do 100.000 eura izgubljene štednje na tekućim ili štednim računima, i to svakom štediši za svaku financijsku instituciju, neovisno o valuti. Pravilima EU-a također je zajamčeno da se novac za financiranje tih sustava u cijelosti uzima od banaka kako financiranje ne bi palo na teret poreznih obveznika.
Prema pravilima koja su trenutačno na snazi, štedišama se štednja mora isplatiti u roku od 20 radnih dana, ali taj rok će se postupno, 2019., 2021. i 2024., skratiti na sedam radnih dana. Dok čekaju isplatu punog iznosa, štedišama kojima je novac prijeko potreban pravila daju pravo na 'socijalnu isplatu', tj. određen novčani iznos koji im je potreban za pokrivanje životnih troškova.
U nekim državama članicama, poput recimo Hrvatske, postoji više takvih sustava, koje su organizirale različite bankovne grupe, poput štednih banaka, zadružnih banaka, banaka javnog sektora ili privatnih banaka.
Europa je odgovorila na financijsku krizu tako što je otišla korak dalje u integraciji kako bi zaštitila porezne obveznike i imatelje depozita. Nadzor velikih banaka u bankovnoj uniji, koje zajedno drže više od 80 posto ukupne bankovne imovine u europodručju, provodi se u jedinstvenom nadzornom mehanizmu koji se sastoji od ESB‑a i nacionalnih nadzornih tijela, odnosno na jednak način u cijelom europodručju. Jedinstveni sanacijski mehanizam upravlja njihovom sanacijom, odnosno urednim restrukturiranjem banaka koje propadaju ili će vjerojatno propasti.
Europski čelnici raspravljaju o mogućnostima za snažniju i usklađeniju zaštitu imatelja malih depozita na europskoj razini. Riječ je o elementu bankovne unije koji još nedostaje.
Više na: ovajputglasam.eu
