Kandidati GLAS-a s liste Amsterdamske koalicije za Europski parlament posjetili su u utorak Krapinsko-zagorsku županiju, a predsjednica stranke Anka Mrak-Taritaš iz Krapine je poručila da će u Hrvatskoj, koja je, kaže, na dnu po statusu ljudskih prava, uvijek zastupati prava žena, djece, slabijih i manjina, kao i u Europskoj uniji
Na konferenciji za novinare Mrak-Taritaš je istaknula da Europa nije savršen ni završen projekt te da sedam stranaka koje čine koaliciju žele dalje graditi Europu. Dodala je da živimo na vrlo nemirnom kontinentu i zaboravljamo da smo kroz protekle godine dobili mir, blagostanje, mogućnost da se djeca kvalitetno školuju, zaštitu ljudskih prava.
„S druge strane su oni koji te vrijednosti žele rušiti, s druge strane su oni koji nemaju problem imati žilet-žicu“, rekla je predsjednica GLAS-a i pozvala građane da prepoznaju važnost europskih izbora te za koga glasuju.
vezane vijesti
„Kad se Hrvatska ocjenjuje o statusu ljudskih prava, na samom smo dnu. Vladajući se oko toga uopće ne uzbuđuju, to im je normalno. Nama u Amsterdamskoj koaliciji, nama u GLAS-u to nije normalno. Mi ćemo uvijek zastupati prava žena, prava djece, onih koji su slabiji, prava manjina, jednako tako i u Hrvatskoj i u EU“, poručila je Mrak-Taritaš.
Jozo Radoš je govorio o decentralizaciji i korištenju europskih fondova, pri čemu je rekao da predlažu „tipske male projekte, pogotovo za ruralna, planinska i udaljena područja“.
„To su projekti bez velike birokracije, projekti koji su sami po sebi razumljivi, kao što je rekonstrukcija lokalnih cesta, izgradnja lokalnih vodovoda, odvodnih sustava, dječjih igrališta, i na takve dijelove EU fondova bi jedinice lokalne samouprave mogle pristupiti izravno, bez utjecaja središnje države“, rekao je Radoš i dodao kako žele da korištenje fondova bude transparentno, s jasnim prikazima koliko je novca dodijeljeno, ugovoreno i potrošeno pa bi nestala „magla“ i optužbe sadašnjih i bivših vlasti s tim u vezi.
Diana Topčić-Rosenberg istaknula je da će se u Europskom parlamentu zauzimati za djecu.
„U EU živi oko 25 milijuna djece koja su u riziku od siromaštva, u Hrvatskoj između 200 i 300 tisuća djece se smatra siromašnom djecom“, rekla je Topčić-Rosenberg, ističući kako je nedopustivo da u Hrvatskoj djeca koja imaju teškoće u razvoju moraju plaćati iznimno skupe karte da bi mogla doći do usluga koje su im potrebne. Dodala je da sat logopeda, primjerice, stoji od 25 kuna u Splitu do 125 kuna u Zagrebu.
Istaknula je da među temama koje treba nametnuti treba biti i ona da u europskom proračunu za sljedeće programsko razdoblje djeca u riziku od siromaštva i djeca u riziku od isključenosti budu jedan od prioriteta EU fondova.
