Prema anketama, u Europski parlament ulaze HDZ, SDP, Živi zid, Amsterdamska koalicija i Most.

Blizu izbornog praga tiska se nekoliko političkih opcija: Neovisni za Hrvatsku, Start, lista Mislava Kolakušića, lista Marijane Petir, Hrvatski suverenisti i stranka Milana Bandića.

Svima njima poslali smo upit s tri pitanja: koliko misle potrošiti u kampanji, hoće li sredstva osigurati iz redovnih prihoda ili namjeravaju dizati kredit te kojim će se kanalima oglašavati. Odgovori su stigli od svih osim od Živog zida i stranke Bandić Milan 365.

HDZ misli potrošiti do četiri milijuna kuna

Iz vladajućeg HDZ-a, kojem ankete predviđaju najviše euromandata, pet ili šest, zasad ne otkrivaju koliko novca misle potrošiti u kampanji. Konkretan iznos, doznajemo od glasnogovornika stranke Zoltana Kaboka, namjeravaju objaviti u zakonskom roku i on će zasigurno biti unutar nedavno usvojenog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Maksimalan iznos koji smije biti potrošen po kandidacijskoj listi je četiri milijuna kuna.

Koliko god potrošili, novac će namaknuti iz redovnog poslovanja. Kampanju će provoditi na svim mogućim 'frontovima', tj. 'svim kanalima koji im stoje na raspolaganju', kako kažu.

SDP diže kredit

Za razliku od njih, iz SDP-a, kojem ankete predviđaju tri mandata, otkrivaju nam iznos koji misle potrošiti. 'SDP će u kampanji za izbore za Europski parlament potrošiti između dva i dva i pol milijuna kuna, a sve donacije i troškovi bit će pravodobno i transparentno objavljeni u financijskim izvješćima sukladno zakonu', kažu za tportal s Iblerova trga.

Sredstva će osigurati iz redovnog poslovanja, ali i iz kredita, a dio sredstava će se pokriti i naknadom troškova izborne promidžbe koju će stranka dobiti sukladno broju osvojenih mandata. 'SDP će svoju kandidacijsku listu oglašavati kroz uobičajene kanale oglašavanja, što uključuje videospotove, plakate, internetsko oglašavanje te oglašavanje na društvenim mrežama', poručuju.

Iz Živog zida, koji bi trebao osvojiti jedno mjesto u Europskom parlamentu, na upit tportala nisu odgovorili ni nakon opetovanih molbi.

Most nezavisnih lista kampanju će financirati iz redovnog poslovanja. Ne otkrivaju koliko će točno potrošiti, no kažu kako iznos neće prelaziti limit iz starog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Naime, do kraja ožujka ove godine na snazi je bio zakon po kojem se po kandidacijskoj listi za EU parlament smije potrošiti maksimalnih milijun i pol kuna, dok je po novom limit četiri milijuna kuna.

Mostovci se ne misle kreditno zaduživati za kampanju, a usredotočit će se na neposredan kontakt s ljudima.

Što se pak tiče Amsterdamske koalicije, koju čini sedam stranaka, oni su među sobom dogovorili kako će na kampanju potrošiti ukupno 1,2 milijuna kuna, no još 300 tisuća kuna im je 'u rezervi'. Konkretno, svaka stranka članica koalicije ima određeni udio u financiranju izborne promidžbe, a predviđena je i mogućnost promidžbe pojedinih kandidata (preferencijalna kampanja) uplatom dodatnih sredstava.

Stoga navedenom iznosu od 1,2 milijuna kuna treba pridodati, prema našim procjenama, još 300 tisuća kuna, doznajemo. Najveći financijski obol kampanji dale su tri najveće stranke koje čine Amsterdamsku koaliciju: HSS, IDS i Glas.

Nova stranka Start Dalije Orešković namjerava potrošiti tek između 50 i 70 tisuća kuna u kampanji. 'Mlada smo stranka koja je tek osnovana. Kada bismo i imali sredstva, a nemamo ih, ne bismo se za sklonost birača borili novcem, nego prezentiranjem ideja', kaže nam Dalija Orešković. Većina članova stranke koji sudjeluju u kampanji radi, kako kaže, u realnom sektoru i nakon radnog vremena o svom trošku obilaze gradove i birače. Oglašavaju se isključivo putem društvenih mreža, a sredstva osiguravaju doprinosima članova i uskog kruga simpatizera.

'Uski krug ljudi koje osobno poznamo pozvat ćemo da nam doniraju sredstva. Ne mislimo ulaziti u kredite ili olako prihvatiti bilo čije donacije', poručila je Orešković.

U stranci Neovisni za Hrvatsku ne govore o konkretnom iznosu koji im je dostupan za kampanju. On ovisi, kaže nam Tomislav Jonjić, član Predsjedništva NHR-a, o tome koliko dobiju od hrvatskih birača. 'Potrošit ćemo točno onoliko koliko dobijemo od hrvatskih birača, jer drugih izvora financiranja nemamo. Jedni nas zbog toga smatraju poštenima, drugi drže da to jasno pokazuje kako smo nesposobni. Mi vjerujemo, pače znademo, da su u pravu oni prvi. Uglavnom, kad nas je nedavno posjetila Državna revizija (kako ne bismo došli u zabludu da nas Veliki Brat ne promatra), otišli su brzo, rekavši da im nije bilo nikad lakše... A kako novca nemamo, onda je sasvim sigurno da nećemo zakupljivati jumbo plakate i upuštati se u druge, još skuplje oblike oglašavanja', kaže Jonjić. Uzdaju se stoga u 'usmenu predaju', tj. u ono što 'puno vrijedi, a malo košta', poručuje Jonjić.

Sudeći prema tome, ne bi trebali imati problema jer su u 2018., kako smo ranije pisali, prikupili 170 tisuća kuna donacija, više nego SDP ili Glas.

Platforma Hrvatski suverenisti na čelu s Ružom Tomašić namjerava potrošiti između 350 i 400 tisuća kuna. Sredstva će osigurati iz redovnog poslovanja stranaka koje čine ovu opciju te donacijama građana. Velikim dijelom sredstva su osigurana iz redovitog poslovanja stranaka te manjim dijelom iz donacija građana. Orijentirat će se na 'lokalne radijske i televizijske postaje, novine te digitalne medije'.

Marijana Petir kaže da će za promociju svoje liste koristiti vlastita sredstva, no ne otkriva iznos. Skreće pozornost na spomenutu nedavnu izmjenu zakona koji je velikim strankama omogućio da na kampanju potroše do četiri milijuna kuna te otežao proceduru oko donacija.

'Svi drugi, obični građani koji bi donirali i za najmanju donaciju moraju potpisivati izjavu, što je smišljeno tako da ih demotivira da doniraju nestranačke liste', kaže nam Petir. Svoju kampanju bazira na 'odlasku među građane komunicirajući postignuća' koja, kaže, Petir, 'za razliku od ostalih stranaka', ona u Europskom parlamentu ima i za što je, napominje, nagrađena EU Oskarom.

Inicijativa Građani za Mislava Kolakušića u odgovoru na naš upit spominje poprilično neodređen iznos. U kampanji namjeravaju potrošiti između deset i 200 tisuća kuna, a riječ je o 'osobnim sredstvima'. Bazirat će se isključivo na internetskom oglašavanju.

Iz HNS-a, stranke vladajuće koalicije kojoj ankete predviđaju tek nešto više od jedan posto glasova, no koja je prva agresivno jumbo plakatima krenula u kampanju, stoga smo je dodatno uvrstili u anketu, namjeravaju potrošiti do 800 tisuća kuna, otkriva nam glavni tajnik stranke Srećko Ferenčak. Trošit će na jumbo plakate, TV i radijske spotove. Sve to im ne bi trebao biti problem jer su u prošloj godini prikupili više donacija nego sve ostale stranke zajedno – više od milijun i pol kuna.