Od početka ovog saziva Parlamenta i Komisije odlučeno je da će se intenzivno raditi na jačanju jedinstvenog tržišta, uklanjanju prekograničnih barijera za poslovanje i aktivnosti građana te na povećanju investicija otvaranjem povoljnih izvora financiranja te poticanjem provedbe strukturnih reformi i pametne fiskalne konsolidacije kako bi se ubrzao gospodarski rast i razvoj svih država članica, osobito manje razvijenih i Unije u cjelini, piše Ivana Maletić za tportal
Jačanje jedinstvenog tržišta donijelo je puno noviteta, od rada na uspostavi bankovne unije, unije tržišta kapitala, energetske unije, digitalne unije, europskog stupa socijalnih prava do ukidanja roaminga, ukidanja geografskog blokiranja, smanjenja cijena prekogranične dostave paketa, kažnjavanja proizvođača koji plasiraju proizvode različite kvalitete, smanjivanja međubankovnih naknada za plaćanja između država članica u i izvan eurozone. Sve ovo izravno utječe na poboljšanje i izjednačavanje kvalitete života i standarda građana u EU te mi je bilo posebno zadovoljstvo raditi u ovom sazivu Europskog parlamenta na tako važnim ciljevima.
Uz navedeno, osnovan je novi program Wifi4EU, kojim se financira uvođenje besplatnog bežičnog interneta na javnim mjestima u EU, uveden je Interrail 2018, preko kojeg je mladima bilo dostupno 15.000 besplatnih karata za vlak, a u novom proračunu 2021.-2027. predlaže se iznos od 700 milijuna eura te će se inicijativa razvijati u sklopu programa mobilnosti Erasmus.
vezane vijesti
Izborili smo se za to da pozicija Parlamenta o novom višegodišnjem proračunskom okviru 2021.-2027. bude potpuno suprotna od prijedloga Komisije te ne dozvoljavamo smanjenje fondova EU-a, osobito Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj. U Europskom fondu za regionalni razvoj uveli smo novo pravilo vezano uz obvezno izdvajanje pet posto sredstava za razvoj ruralnih područja, što je 13,7 milijardi eura, a od toga 2,4 milijarde eura za razvoj pametnih sela. Povećavaju se i izdvajanja za razvoj gradova s dosadašnjih pet na 10 posto.
Ovaj saziv Europskog parlamenta trebao je ubrzati izmjene regulativa potrebnih za snažnije poticanje i razvoj startupova, inovacija, istraživanja i razvoja te razmjene informacija o svemu tome među državama članicama. EU značajno zaostaje u ovim područjima za SAD-om i Kinom, što nam smanjuje razvojne mogućnosti u budućnosti. Potrebno je i agresivnije djelovati u području reformi obrazovnih sustava i razvoja novih vještina. To je u rukama država članica, ali bez koordiniranog i zajedničkog pristupa ne možemo uspjeti.
Mladi se moraju obrazovati za poslove budućnosti i dok uče, naučiti i raditi. Više smo trebali napraviti i po pitanju demografske politike i sprječavanja odljeva ljudi iz jednih, najčešće manje razvijenih, u druge razvijenije države članice. Na svim ovim temama radit će se u sljedećem sazivu uz nastavak izjednačavanja prava poduzetnika i građana na razini cijele Unije te izgradnje unija koje sam nabrojila – bankovne, unije tržišta kapitala, digitalne, energetske.
Odluke koje se donose u Europskom parlamentu tiču se izravno svakodnevnog života građana. Važno je tko građane predstavlja, zastupaju li te osobe interese građana i mogu li se za njih izboriti u EP-u. Zastupnici u Europskom parlamentu glas su građana i svatko tko želi da se njegov glas čuje, svatko tko želi Hrvatsku kao aktivnu i snažnu državu članicu koja se zna izboriti za svoju poziciju treba izaći na izbore za EP i podržati kandidata i/ili listu koja najviše održava njegove stavove i ciljeve.
Od novog saziva Europskog parlamenta očekujem da brani pozicije koje smo zauzeli vezano uz proračun i ne dozvoli smanjenje fondova EU-a. Isto tako, da nastavi našu poziciju za regulativu kojom se uređuju fondovi EU-a – protivljenje manjim stopama sufinanciranja (smanjenje s 80 - 85 posto na 70 posto), povećanje predfinanciranja, odbacivanje prijedloga N+2 i vraćanje pravila N+3, odbacivanje prijedloga za programiranje na bazi 5+2… Očekujem i daljnje zalaganje za jačanje svih aktivnosti kojima se smanjuju razlike u razvijenosti između država članica te intenzivan rad na temama za koje sam navela da su nedovoljno bile zastupljene u ovom sazivu.
Pred novim Parlamentom je i definiranje novih zajedničkih pravila o azilu, uključujući reformu pravila Dublinske uredbe; reforma autorskih prava, uspostava standarda kvalitete vode za piće, dovršenje ekonomske i monetarne unije, usklađivanje sustava socijalne sigurnosti, uravnoteženje poslovnog i privatnog života za roditelje i njegovatelje, poboljšanje radnih uvjeta, reforma prava EU-a u području zaštite potrošača, povećanje energetske učinkovitosti, vozila sa smanjenim emisijama CO2 na cestama do 2030., smanjenje plastike za jednokratnu uporabu te uređenje odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom i dr.
