Prema posljednjem istraživanju kojeg je od 28. travnja do 13. svibnja ekskluzivno za N1 Televiziju provodila tvrtka Oraclum na čelu s dr. sc. Vukom Vukovićem sa Sveučilišta u Oxfordu, HDZ bi na predstojećim izborima za Europski parlament mogao imati daleko najviše razloga za zadovoljstvo - iako u blagom padu i dalje osvajaju šest mandata u EP
Gledano u postotcima, HDZ bilježi rezultat od 34,67, što je blagi pad (cca 2%) u odnosu na prvo istraživanje.
SDP bilježi blagi rast te građani očekuju da će na izborima osvojiti 21,1% glasova.
Blagi rast bilježi i Živi zid koji je na 11,1%, dok je Most ostao na stabilnih 7,3%. Blagi pad bilježi Amsterdamska koalicija kojoj građani predviđaju podršku od 5,7% te osvajanje mandata koji bi se aktivirao tek nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.
vezane vijesti
Ispod praga ostaje Lista Mislava Kolakušića (3,3%), Start (3,1%), MB 365 (2,8%), Neovisni za Hrvatsku (2,4%), Suverenisti (2,2%), Pametno (1,2%), HNS (1,2%), Možemo (1,1%) te HSLS (0,5%).
U Europski parlament tako ulazi prvih šest kandidata s liste HDZ-a.
Na listi SDP-a najbolji preferencijalni rezultat ostvaruje Biljana Borzan (31%) te prvi na listi Tonino Picula (20%) dok je treći koji bi mogao ući u EP i dalje Ranko Ostojić sa 12% preferencijalnih glasova.
Posljednji s liste Živog zida, Ivan Vilibor Sinčić, odnosi najveći broj preferencijalnih glasova (46%), na listi Mosta je najveći broj glasova odnio Božo Petrov, a mrtva se utrka vodi u Amsterdamskoj koaliciji, najviše preferencijalnih glasova odnosi Krešo Beljak(22%), zatim Valter Flego (21%) a na trećem je mjestu Anka Mrak Taritaš (20%).
O istraživanju
Oraclumovo istraživanje je specifično jer nadilazi okvire standardnog anketiranja te stoga ne računa statističku pogrešku u klasičnom smislu, već donosi distribucije vjerojatnosti ishoda. Rezultati istraživanja su oni za koje Oraclumova inovativna BASON metodologija procjenjuje da imaju najveću vjerojatnost da će se dogoditi.
Metodologija se temelji na dva koncepta zbog kojih nije potrebno koristiti modele koje koriste klasične anketne metode u prilagodbi svojih uzoraka: mudrost masa i mrežna analiza prijateljstava na društvenim mrežama. Ispitanike se ne pita za koga će glasati već za koga misle da će pobijediti na izborima, te za koga misle da će glasati njihovi prijatelji, obitelj, susjedi. Svaki pojedinac ima neko mišljenje o tome kakav će biti konačan ishod izbora.
To mišljenje temelji se na trenutnim anketama, na informacijama koje dobiva od okoline (mediji, prijatelji, kolege s posla, društvene mreže) te na informacijama koje dobiva od politički bolje informiranih pojedinca. Na temelju toga moguće je agregiranjem svih pojedinačnih različitih mišljenja dobiti točnu predikciju konačnog ishoda bez nužnosti reprezentativnog uzorka populacije.
O Oraclumu
Anketu provodi Oraclum Intelligence Systems, britanska firma koja koristi društvene mreže i strojno učenje za predviđanje izbora, kretanja na tržištu, potražnju za proizvodima, i ponašanje potrošača. Anketu koordiniraju osnivači Oracluma: dr.sc. Vuk Vuković, dr.sc. Dejan Vinković te prof. dr. sc. Mile Šikić.
