Udruge Zelena akcija i Biom u suradnji s Uredom za informiranje Europskog parlamenta u RH u srijedu su u Kući Europe organizirali tribinu "Važnost europskih izbora za okoliš i društvo", na kojoj je predstavljena "Zelena deklaracija" - lista zelenih prioriteta namijenjena političkim strankama te kandidatima i kandidatkinjama na predstojećim europskim izborima
Predsjednica Zelene akcije Željka Leljak Gracin rekla je kako je "Zelena deklaracija" (Deklaracija za održivu Europu za sve njene građane i građanke) dokument koji je potpisao Zeleni forum - mreža više od 40 okolišnih organizacija, na inicijativu Zelene akcije i uz podršku Bioma, a u njoj je istaknuto 19 zahtjeva prema budućim hrvatskim europarlamentarcima. Riječ je o zahtjevima iz različitih područja okoliša kao što su energetika, gospodarenje otpadom, poljoprivreda, ribarstvo.
Vezano za gospodarenje otpadom pohvaljeni su Prelog i Krk koji, kazala je Leljak Gracin, idu prema vrlo dobrom sustavu pa bi naši europarlamentarci trebali poticati da Hrvatska ide u tom smjeru, a da se "štetni projekti centara za gospodarenje otpadom kao što su Marišćina i Kaštijun više ne događaju".
vezane vijesti
RH se treba okrenuti suzbijanju fosilne industrije
U "Zelenoj deklaraciji" ističu da se Hrvatska treba okrenuti suzbijanju fosilne industrije te da se europarlamentarci trebaju zalagati za dobre, a ne štetne projekte poput LNG-a na Krku, jer takvi projekti pridonose klimatskim promjenama umjesto da ih suzbijaju, a što bi trebao biti njihov cilj.
Zeleni forum od europarlamentaraca očekuje zalaganje da članice EU, pa tako i Hrvatska ubrzaju razvoj te naprave hitan zaokret u pravednu i održivu tranziciju prema 100-postotnoj obnovljivoj opskrbi energijom, te za prestanak davanja javnih subvencija fosilnoj industriji, odnosno ulaganja novca poreznih obveznika u štetne projekte na fosilna goriva - na naftu, plin i ugljen.
Od njih očekuju i da zagovaraju zaustavljanje izgradnje okolišno, klimatski i ekonomski štetnih projekata poput LNG terminala na Krku, kao i svih daljnjih planova za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, u skladu s Pariškim sporazumom i najnovijim znanstvenim nalazima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC).
Od hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu traže i da se zauzmu za postavljanje ambicioznih ciljeva Strategije bioraznolikosti EU nakon 2020. koja će omogućiti zaustavljanje gubitka bioraznolikosti. Od njih zahtijeva i da kroz Višegodišnji financijski okvir od 2021. do 2027. osiguraju dostatna sredstva za provedbu politika zaštite prirode EU-a, da zagovaraju Program LIFE, te potiču snažnu promjenu dosadašnjeg načina upravljanja vodama u skladu s ciljevima Okvirne direktive o vodama.
Očekuju i da hrvatski europarlamentarci ukazuju na važnost hitne implementacije nedavno izglasane Europske direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo članica EU-a te provedbu mjera za smanjenje uporabe jednokratne plastike. Također, da zagovaraju uspostavu održivih lokalnih sustava recikliranja i kampostiranja po uzoru na Prelog i Krk, te da se u skladu s paketom cirkularne ekonomije zalažu za odustajanje od loših i štetnih rješenja u gospodarenju otpadom.
Osnovati banku hrane po uzoru na naprednije zemlje EU
Traže i hitnu uspostavu nacionalnih sustava doniranja hrane kroz osnivanje banke hrane po uzoru na naprednije zemlje EU, te jačanje logističke infrastrukture svih dionika u procesu doniranja hrane, zagovaranje zajedničke ribarske politike, ka i da se javni novac prije svega usmjeri u poljoprivredne prakse koje imaju manji utjecaj na okoliš.
Europarlamentarci bi, tvrde, visoko na listu prioriteta trebali staviti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem po kriteriju održivosti i manjeg zagađenja tla i okoliša, podizanje svijesti o važnosti održivog gospodarenja tlom za proizvodnju hrane, održivost ekosustava i borbu protiv klimatskih promjena.
Također, da zagovaraju dekarbonizaciju prometa do 2050. godine, potiču obnovu željezničke infrastrukture i razvoj željezničkog prometa, da osiguraju veću transparentnost u donošenju odluka i aktivnostima lobiranja na razini EU-a te garantiranju prava na pristup informacijama, da podržavaju organizacije civilnog društva i građane i koriste zakonodavne i proračunske mehanizme kako bi se osiguralo da sve vlade zemalja članica EU-a poštuju vladavinu prava.
Na današnjoj tribini sudjelovali su i neki od kandidatkinja i kandidata na predstojećim izborima za Europski parlament. Ta tribina bila je jedna od prvih događanja koje će usuret EU izborima Zelena akcija i Biom organizirati o ključnim okolišnim i klimatskim pitanjima.
