Daljnji razvoj transeuropskih prometnih mreža (TEN-T), uključujući i koridore na kojima se nalazi Hrvatska, biti će prioritet Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2021.-2027., odlučili su europarlamentarci na netom održanoj plenarnoj sjednici, potvrdivši djelomični dogovor postignut s Europskim vijećem
CEF je financijski instrument osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture. Zastupnici Europskog parlamenta predlažu budžet od gotovo 44 milijardi eura u cijenama iz 2018 , što je 6 milijardi više od prijedloga Komisije, ali će se rasprave o budućem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) nastaviti voditi nakon europskih izbora.
"CEF već dobro funkcionira, ali još uvijek nismo ostvarili dovoljno prekograničnih projekata. Sljedeći VFO je prilika za pružanje dodatne podrške takvim projektima", rekao je suizvjestitelj, češki eurozastupnik Pavel Telička (ALDE).
vezane vijesti
Osim iz postojećih strukturnih i kohezijskog fonda, razvoj koridora se može financirati i iz CEF-a. Odlukom Europske komisije iz 2013. definirano je devet koridora Osnovne prometne mreže, a Hrvatska se nalazi na dva - Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru.
Osnovna mreža TEN-T-a treba biti uspostavljena najkasnije do 31. prosinca 2030, a sveobuhvatna do 31. prosinca 2050 godine.
Nova osnovna mreža koja će se uspostaviti do 2030. povezivati će 94 glavne europske luke željeznicom i cestovnim prometnicama, 38 ključnih zračnih luka željezničkom vezom s velikim gradovima, 15 tisuća kilometara željeznice prilagođene za velike brzine i 35 prekograničnih projekata za smanjenje uskih grla.
Naglasak novog programa bit će na dovršavanju transeuropskih prometnih mreža i financiranju projekata u području obnovljive energije s posebnim naglaskom na prekogranične projekte, a dio se usmjerava i na digitalni razvoj.
Novim programom trebai će se prilagoditi dijelovi transeuropske prometne mreže za dvojnu namjenu, kako bi se poboljšala i civilna i vojna mobilnost, navodi se u Uredbi.
"Cilj je postići brzu i besprijekornu mobilnost te ojačati našu sposobnost odgovaranja na humanitarne krize i prirodne katastrofe", objasnio je Telička.
Novi CEF također će morati uzeti u obzir dugoročne obveze EU-a poput ispunjavanja ciljeva Pariškog sporazuma.
"U novom CEF-u tražimo veću sinergiju prometnog, energetskog i digitalnog sektora. Uzimajući u obzir nove klimatske ciljeve, 60 posto sredstava se treba namijeniti za projekte koji doprinose klimatskim aktivnostima", rekla je suizvjestiteljica, finska eurozastupnica Henna Virkkunen (EPP).
