Idete li u kino češće od dvaput godišnje, bolji ste od prosječnog Europljanina. Ako je to slučaj, vjerojatno ste primijetili kako je većina filmova koja se pušta na velikom platnu američke produkcije. Preciznije, tri četvrtine filmova u ponudi kina američke su produkcije
Prema podacima Europskog parlamenta, poduzeća sa sjedištem u SAD-u 2016. godine snimila su 789 dugometražnih filmova, a istovremeno je europska produkcija izbacila dvostruko više filmova, njih čak 1740. EU je zbog konkurentnosti europske kinematografije odlučio ojačati njenu poziciju javnim potporama.
Tako od 2013. pravila o državnoj potpori dozvoljavaju da razina potpore za izradu, distribuciju i promidžbu filmova iznosi do 50 posto, ponekad čak i do 60 posto, u slučaju koprodukcija koje financira više država članica EU-a.
vezane vijesti
Hrvatska se prema istraživanju Eurostata 2017. našla na začelju ljestvice EU-a o 'konzumiranju' kulturnih sadržaja. Na njihovo pitanje u anketi 'jeste li bar jednom u godinu dana posjetili neki događaj ili lokaciju iz domene kulture poput kina, izvedbe uživo, muzeja, galerije ili povijesnog lokaliteta', samo se 36,6 posto hrvatskih ispitanika starijih od 16 godina izjasnilo pozitivno, što je gotovo dvostruko manje od europskog prosjeka.
S druge strane, ne postoje ograničenja za potporu za pisanje scenarija ili razvoj filmskih projekata ili za zahtjevna audiovizualna djela, kako to definira svaka država EU-a. Kreativna Europa, program EU-a kojim se podržavaju kulturni i kreativni sektor do 2020. godine, dodijelit će više od 800 milijuna eura kinematografiji. Uz to, od 2016. stavljeno je na raspolaganje 210 milijuna eura za novi instrument financijskog jamstva koji bi malim poduzećima trebao olakšati pristup bankovnim zajmovima.
Jedan od ciljeva Nagrade LUX, koju Europski parlament dodjeljuje svake godine od 2007., jest pomoći u uklanjanju distribucijskih barijera za europske filmove. Pobjednik ne dobiva izravna financijska sredstva, već se tri filma koja se nađu u finalnoj fazi natjecanja titluje na 24 službena jezika EU-a te prikazuje u više od 40 gradova i na 18 festivala, kako bi ih brojni Europljani mogli pogledati.
Osim toga, Europski parlament je u ovom sazivu glasovao o izmjeni pravila o pružanju audiovizualnih medijskih usluga, pa su, među ostalim, zatražili da 30 posto sadržaja u ponudi bude europska produkcija. Pružatelje usluga na zahtjev također se traži da doprinesu razvoju europskih audiovizualnih produkcija, bilo izravnim ulaganjem u sadržaj, bilo doprinosima u nacionalne fondove. Visina doprinosa u svakoj zemlji trebala bi biti razmjerna njihovim prihodima u toj zemlji (državi članici u kojoj su osnovani ili u kojoj je većina ciljane publike).
Više na: ovajputglasam.eu
