OK, nisu ga baš promijenili, ali ajmo se praviti da jesu. Riječi možda govore manje od djela, ali izrečene u pravo vrijeme i na pravi način, ne samo da govore, već i ostavljaju dubok trag u povijesti. Evo nekoliko govorancija koje su razvalile uzduž i poprijeko
‘Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas, nego što vi možete učiniti za svoju zemlju. Dragi građani svijeta, ne pitajte što za vas može učiniti Amerika, nego što možemo zajedno učiniti za slobodu čovjeka’, rekao je Kennedy u svojem prvom predsjedničkom govoru, 20. siječnja 1960, i otišao u retoričku legendu, usput osnovavši Peace Corps, organizaciju kojoj je bio cilj ispunjenje njegovih inaugurativnih želja. To je značilo borbu protiv tiranije, bolesti, rata i siromaštva. Možda je u šezdesetima to i zvučalo gordo i moćno, no danas se ipak ispostavilo kao šapat koji je odnio vjetar.
Periklov sprovodni govor
Poruka koju je Periklo odaslao Atenjanima nakon Peloponeskog rata odnosila se na poginule sunarodnjake i ideju da njihovim sinovima treba omogućiti državnu skrb, a slavnog državnika i oratora ubilježila je u povijest kao jednog od najvećih govornika svoje epohe. Negdje oko petog stoljeća se među Atenjanima ustalila praksa da kolektivno časte pale suborce, a na kraju svake takve ceremonije bio je običaj čuti govor nekog od prominentnih građana. Retoričko paradiranje nad izgubljenim životima u političko-ratne svrhe i danas je jedan od omiljenijih običaja u krajevima nešto zapadnije od Atene.
Emmeline Pankhurst i sloboda umiranja
‘Ostavili ste na teret ženama svoje zemlje, muškarci svih civiliziranih zemalja su ostavili ženama da se same izbore za svoje spasenje. To ono što sada radimo u Engleskoj. Ljudski je život za nas svetinja, no kažemo, ako bilo koji život treba biti žrtvovan, onda će to biti naš; nećemo to učiniti same, nego ćemo neprijatelja staviti u poziciju da mora odlučiti da nam ili da slobodu ili smrt’, rekla je Pankhurstova, jedna od vodećih sufražetkinja prije Prvog svjetskog rata. Trebalo je ipak pričekati čitavih deset godina da se ženama isporuče ista prava glasa kao i muškoj sekciji ljudskog roda.
Papa Urban II i Križarski ratovi
Baš kao što i pristoji vatikanskoj slici svijeta, papa Urban II je riječima na koncilu u Clermontu dao zeleno svjetlo križarskim ratovima riječima: ‘Do sada ste vojevali nepravedne ratove, izumili ste luđačka sredstva za međusobno uništenje, i isključivo zbog ponosa i pohlepe, te time zaslužujete vječnu smrt i sigurnu osudu. Sada ćemo vam isporučiti ratove koji nose sa sobom slavnu nagradu mučeništva i koji će zadržati tu titulu sada i zauvijek.’ Možemo tek dodati da vjerojatno jedino što zavređuje vječnu osudu jest dan kada je papa Urban II naučio govoriti.
‘Nisam li žena’
‘Nitko mi ne pomaže oko poroda, ili da me prenese preko blatne vode, ili da mi da najbolje mjesto! A nisam li žena? Pogledaj me! Pogledaj moju ruku! Orala sam i sijala, skupljala u žitnice i niti me jedan muškarac ne može u tome preteći! I nisam li žena? Mogu raditi i jesti kao i oni, a ako treba i podnijeti bič poput njih. I nisam li žena?’ rekla je Sojourner Truth, robinja oslobođena ukidanjem ropstva u državi New York. Govor je lansirala 1851. na Konvenciji za prava žena u Ohiou, a 1872. je pokušala glasovati na predsjedničkim izborima, ali je udaljena s glasačkog mjesta.
Nelson Mandela – 'Ja sam prvi optuženi'
Uhićen 1962. na dojavu CIA-e zbog navodnog podsticanja štrajka u Južnoafričkoj republici, Mandela je prvo osuđen na pet godina zatvora, da bi mu potom produžili kaznu koju je služio sve do 1990. 'Za svoga života posvetio sam se borbi afričkog čovjeka', rekao je na otvaranju suđenja. ’Borio sam se protiv bijelačke dominacije, baš kao i protiv crnačke. Čuvao sam ideal demokratskog i slobodnog društva u kojem svi ljudi žive u harmoniji i s jednakim šansama’, nastavio je afrčki politički div i zauzvrat završio iza rešetaka.
Svi znaju da je Dr. King nešto sanjao, ali nitko se ne sjeća što je taj san točno bio, da parafraziramo Žižeka. Od glasovitog obraćanja auditoriju okupljenog oko stepenica Lincolnova memorijala za vrijeme marša na Washington ostalo je tek sjećanje da je crnački vođa nešto sanjao. Možda nije loš trenutak da se podsjetimo: ‘Kažem vam danas, moji prijatelji, da, iako se suočavamo s teškoćama današnjice i sutrašnjice, ja još uvijek sanjam. Taj je san duboko ukorijenjen u američki san. Sanjam da će ova nacija jednog dana ustati i biti na razini svoga vlastitog vjerovanja - u istinu koju držimo očitom: da su svi ljudi stvoreni jednaki. Koliko je ta istina izdržala najbolje je posvjedočio pucanj u Memphisu 1968. kojim je ubijen čovjek koji je očito patio od jednog sna previše.
Lincoln – obraćanje u Gettysburgu
Najcitiraniji govor američke povijesti još uvijek nije poznat u izvornom obliku jer postoji pet različitih pisanih varijanti. Isporučen 18. studenog 1863. za vrijeme Građanskog rata, a Abraham Lincoln u njemu izgovara riječi koje će otada nadalje odzvanjati ušima svih boraca za ljudska prava i slobode i sve zamislive povelje o istima: ‘Osamdeset i sedam godina unazad naši su oci doveli na ovaj kontinent novu naciju, začetu u slobodi i posvećenu tezi da su svi ljudi stvoreni jednaki’, referirajući na američku revoluciju 1776.
Charles de Gaulle – 18. lipanj
Radijsko obraćanje naciji vođe Slobodnih francuskih snaga mnogi smatraju začetkom Pokreta otpora. Charles de Gaulle je 18. lipnja 1940. progovorio svome narodu iz Londona, nakon što su nacisti već igrali gumi-gumi po ulicama Pariza. Izjavio je da rat za Francusku nije još gotov i pozvao sunarodnjake da se organiziraju protiv okupatora. Najznačajniji govor suvremene francuske povijesti i danas se svečano obilježava dok Sarkozy traži priliku ne bi li se nekako monumentalno upisao u anale. Sad, ako je Carla Bruni stvarno trudna, možda to bude sasvim dovoljno.
Čovjek koji je popušio oko 300 000 cigara, jednu stvar ipak nije – bitku s Hitlerom. Flegmatički superiorno obratio se Britancima nedugo nakon što je preuzeo funkciju premijera: ‘Ići ćemo do kraja, borit ćemo se u Francuskoj, borit ćemo se na morima i oceanima, borit ćemo se s rastućim samopouzdanjem u zraku, branit ćemo svoj Otok, koja god cijena bila, borit ćemo se na plažama, na mjestima za slijetanje, na poljima i ulicama, borit ćemo se na brdima; nikada se nećemo predati.’ Izrekavši ga nedugo nakon povlačenja britanskih snaka iz Francuske kod Dunkirka, Churchill se pokazao kao majstor retoričkih figura, ponajprije jer je inzistirao na korištenju riječi s germanskim korijenom.
