PUT PUTUJEM

Koje životinje uvijek znaju put kući?

14.03.2013 u 10:48

Bionic
Reading

Životinje imaju odlično razvijena osjetila. Neke od njih čak imaju osjetila koja ljudi nemaju ili se oslanjaju na jedinstvene kombinacije evolucijskih pomagala i naučenih vještina. Bilo kako bilo, asovi rekordnih migracija mogu se naći u zraku, na kopnu i pod vodom - od šišmiša do jegulja

Zvijezda među povratnicima

Četverogodišnja mačka Holly ostala je izgubljena nevjerojatnih 300 kilometara od svog doma u West Palm Beachu u Floridi, no, na oduševljenje svojih vlasnika, uspjela je naći put kući. Znanstvenici još uvijek ne znaju kako je to uspjela, no pretpostavljaju kako čulo mirisa ima neke veze s mačjim osjećajem za orijentaciju.

'Svaka životinja koja se vrati nakon dugog putovanja sama kući je fantastična. Mnoge životinje imaju evolucijom razvijen magnetski sustav za navođenje koji na neki način imitira kompas', kaže stručnjak za migracije na Institutu Max Planck, Martin Wikelski.

Kućna mačka po imenu Holly nije jedina životinja koja zna naći svoj put kući. Životinjsko carstvo je puno takvih primjera koji naizgled uspijevaju postići nemoguće.

Jegulje

Dugačke koščate ribe svijetu poznate kao jegulje pravi su avanturisti – putuju svim oceanima i prevaljuju ogromne udaljenosti. Europska jegulja, na primjer, rađa se u rijekama širom Europe, a mrijesti se u Sargaškom moru, što je put od oko 1.500 kilometara.

Male jeguljice se nakon poroda vraćaju kući i ponavljaju isto putovanje kad su spreme za parenje. Znanstvenici još uvijek ne znaju kako znaju kamo trebaju ići.

Riđa muljača

Ova obalna ptica može preletjeti put od Aljaske do Novog Zelanda bez stajanja. U pitanju je nevjerojatnih 11.500 kilometara.

Riđe muljače se pare na Aljasci, a do Novog Zelanda im treba samo devet dana. Ovaj podatak rezultat je praćenja satelitom koje su biolozi obavili 2007.

Znanstvenici koji su ostali su zapanjeni i odmah proglasiti njenu vrstu svjetskim rekorderima u prevaljivanju najveće udaljenosti bez stajanja.


Crnoglava sjeničica

Sjevernoamerička ptičica s prepoznatljivom crnom 'kapicom' inače živi u šumi, no zimuje u Venezueli. Prije putovanja crnoglava sjeničica se udeblja, a zatim ulovi vjetar koji je nosi na jug.

Maloj ptici uglavnom treba oko stotinjak sati da stigne do Južne Amerike, a putuje preko otvorenog oceana. Povratak joj traje duže jer se drži kopna gdje spava i jede.

Brazilski šišmiš

Brazilski ili meksički šišmiš sisavac je kojeg se često može vidjeti u Teksasu gdje uglavnom žive u kolonijama koje mogu brojati i po nekoliko milijuna primjeraka. Ovi mali letači mogu preletjeti čak i do 70 kilometara od pećine u kojoj spavaju u potrazi za hranom.

Brazilski šišmiši hrane se moljcima i komarcima, a kad su siti vraćaju se kući. Znanstvenici pretpostavljaju kako se orijentiraju prema lako uočljivim mjestima te mirisu svoje vrste.

Saharski pustinjski mrav

Saharski pustinjski mravi možda s razlogom imaju šest nogu. Ovi insekti mogu prijeći čak i do pola kilometra od svojeg mravinjaka u potrazi za hranom, a da se ne izgube.

Iako se kreću potpuno kaotično i brzo, ovi pustinjski mravi znaju bez problema naći put kući. Znanstvenici smatraju kako se orijentiraju prema Suncu te brojanjem koraka.

Za pustinjske mrave iznimno je važno da se znaju vratiti kući na vrijeme prije nego ih Sunce previše sprži.

Ako želite objaviti zabavne fotografije ili snimke svojih ljubimaca, šaljite nam ih na mail adresu funbox@t-com.hr. Na istu adresu možete slati i svoja pitanja i probleme vezane uz kućne ljubimce.