Najnovija istraživanja pokazala su da su Amerikanci posebno kreativni kad je u pitanju smišljanje isprika za kašnjenje na posao. Duhoviti rezultati temelje se na anketama provedenim na uzorku od 3.000 poslodavaca i stručnjaka za ljudske resurse, te 7.780 radnika, piše Business News Daily.

Iako su na samom vrhu isprika za kašnjenje uvijek one uobičajene - gužva u prometu i neispavanost - među objašnjenjima našla su se i neka manje tipična. Prema američkim anketama, 16 posto zaposlenika kasni na posao jednom tjedno, a 30 posto ih kasni jednom mjesečno, pa zapravo i nije čudno što su žitelji SAD-a posegnuli za nešto manje vjerojatnim scenarijima zašto nisu na vrijeme stigli na posao.

'Točnost ili manjak istog može se odraziti na to kako poslodavac vidi djelatnikovu predanost, pouzdanost i učinkovitost', upozorava zamjenica predsjednika ljudskih resursa u tvrtki Career Builder Rosemary Haefner

Kronično kašnjenje može imati i ozbiljne posljedice. Više od jedne trećine anketiranih poslodavaca dalo je otkaz svojim zaposlenicima baš zbog toga.

Najčešće isprike za kašnjenje na posao su gužva u prometu, neispavanost, nevrijeme, problemi s djecom, partnerom ili ljubimcem. Među manje uobičajenim objašnjenjima za kašnjenje, u koje je stvarno teško povjerovati, su:

Mačka je imala štucavicu.

Gledanje jutarnje emisije na televiziji.

Zaposlenik je mislio da je dobio na lutriji (a zapravo nije).

Ljuti cimer prerezao je žicu punjača za mobitel koji se zato nije napunio, pa djelatniku nije zvonio alarm.

Djelatnik smatra da bi vrijeme potrošeno za dolazak na posao trebalo biti uključeno u radno vrijeme.

Djelatniku je lisica ukrala ključeve.

Djelatnik je kasnio jer je imao intervju za posao u drugoj tvrtki.

Djelatniku se noga zaglavila u peronu podzemne željeznice (zapravo se dogodilo).

Djelatnik je morao primiti osobni poziv guvernera (također se dogodilo).