Znanstvenike je dugo vremena mučilo zašto u dvoboju uvijek pogibaju loši momci iako oni redovito prvi posegnu za pištoljem. Tu je zagonetku pokušao riješiti nobelovac i kvantni fizičar Niels Bohr i osmislio teoriju prema kojoj se onaj koji zadnji posegne za pištoljem zapravo brže kreće jer reagira bez razmišljanja.

Znanstvenici sa sveučilišta u Birminghamu dokazali su da je Bohr bio u pravu, barem donekle. U lažnim dvobojima volonteri su bili deset posto brži kad bi kasnili u posezanju za oružjem nego kad bi se prvi latili pištolja. Znanstvenik koji je vodio ovaj eksperiment, psiholog Andrew Welchman, kaže da naš mozak radi na način da su nam instinktivne reakcije brže od svjesnih misli.

'21 milisekunda se možda čini kao mala razlika i vjerojatno vas ne bi spasila u duelu na Divljem zapadu jer je našem mozgu potrebno 200 milisekundi da shvati što naš protivnik radi, ali ipak može značiti razliku između života i smrti kad želiš izbjeći autobus koji ti dolazi u susret. U svakodnevnom životu neki od pokreta koje radimo su svjesni, dok su drugi isforsirana reakcija na ono što nam se događa', pojašnjava rezultate dr. Welchman.