Čini se da se švrljanjem vrsta može spasiti od istrebljenja. Nedavno istraživanje Nine Wedell sa Ekseterskog sveučilišta u Velikoj Britaniji pokazalo je da promiskuitetne ženske muhe zapravo smanjuju šansu da određena legla podlegnu bolestima koje bi ih mogle uništiti
Istraživači sa Sveučilišta u Exeteru napravili su eksperiment u kojem su jednoj grupi legla muha dozvolili da se pare kako hoće, dok su drugoj grupi onemogućili poliandriju. Rezultati koji su objavljeni u časopisu Suvremena biologija pokazali su da muhe prirodno znaju što je najbolje za njih, kako na razini užitka, tako i na razini odluka povoljnih za cijelo leglo.
Razvratne muhe mijenjanjem seksualnih partnera uspjele su održati svoja legla zdravim i aktivnima, dok su vjerne muhe dovele svoje blizu ili do samog istrebljenja. Naravno, s obzirom na vrlo kratak životni vijek voćnih muha (Drosophila pseudoobscura), eksperiment je trajao 15 generacija u svih 24 populacija. Pet od 12 populacija monogamnih muha nije preživjelo.
Ova otkrića pomoći će u daljnjem istraživanju zašto se poliandrija javlja u prirodi bez obzira na rizike stradanja od grabežljivaca te vremena i potrebne hrane za takav aktivniji život. Neobična stvar u vezi s takvim istovremenim vezama s mnoštvom partnera je da je seks za životinje 'skup' jer nije jasno zašto bi se energija trošila na više od jednog mužjaka ako se može za to vrijeme skupljati hrana ili raditi nešto drugo što je korisno za cijelu zajednicu.
U slučaju muha, sada je jasno da fenomen istovremenog 'hodanja' s više muških muha čuva cijelo leglo od dobivanja genetske bolesti koja uništava vjerojatnost dobivanja muških potomaka. S obzirom na to da se radi o nasljednoj bolesti, šansa da će leglo na kraju izumrijeti zbog manjka mužjaka je ogromna.
Ova studija upotpunjava se onom koja pokazuje da se spermatozoidi različitih partnera natječu u istoj sredini te da će mužjaci početi stvarati aktivnije i agresivnije 'plivače' ako znaju jedni za druge.
Znanstvenici su bili iznenađeni brzinom izumiranja legla vjernih ženki. Može se dogoditi da u samo devet generacija cijelo leglo nestane ako se ženke pare samo s jednim partnerom. Ovo je prva studija koja pokazuje da je poliandrija zapravo pozitivna za zajednicu koju se proučava.