Činjenica je da su ljudi vođenje ljubavi s nivoa prokreacije postavili na nivo rekreacije. Uz iznimku nekoliko vrsta, kod životinja je to i dalje ipak puno jednostavniji čin, ali uz razne nekad zabavne, nekad bizarne metode
Ne samo da smo jedna od rijetkih vrsta kod koje u seksu oba spola pronalaze zadovoljstvo (tu karakteristiku dijelimo samo s nekim vrstama majmuna), već smo i jedina vrsta koja je zahvaljujući učinkovitoj kontracepciji uspjela izmijeniti osnovnu svrhu seksualnog odnosa. Većini ljudi danas je seks ipak više rekreacija nego reprodukcija, a odatle proizlaze i sve naše brige i problemi – radimo li to ispravno, dovoljno često, dovoljno dugo, u dobrom položaju…
Za vikend je u londonskom Prirodoslovnom muzeju otvorena izložba o životinjskom seksualnom životu 'Seksualna priroda', čiji je cilj dočarati raznolikosti u ponašanju pri parenju i neke izuzetne primjere seksualnog života kod životinja.
Pa ako želite otkriti koja životinjska vrsta ima najveći penis u odnosu na veličinu tijela, ili zašto riba crni morski vrag (Melanocetus johnsoni) svoju partnericu mora birati vrlo pažljivo (tijelo mu se u potpunosti spoji s tijelom mnogo veće ženke, te na kraju atrofira dok ne ostane samo par testisa), ili kako to rade ježevi (pažljivo, naravno), onda je izložba pravo mjesto za vas.
George McGavin, doktor zoologije, za Daily Mail kaže da je lako privući pažnju auditorija nekim bizarnostima ili pikanterijama iz životinjskog svijeta. Primjerice, svatko se štrecne kad čuje priču o pčelama kod kojih matica mužjaka nakon oplodnje nagradi čupanjem abdomena i genitalija. No kad čuju kako zastrašujuće nalik ljudima zavodi jedna vrsta muha, raspoloženje u dvorani se odmah promijeni. Naime, mužjaci imaju običaj dati poklon ženki – najčešće svježe ubijenog malog insekta. I dok se ona još uvijek veseli poklonu, on je već u šemi proizvodnje malih potomaka.
Naravno, i u životinjskom svijetu postoje muški gadovi koji će učiniti sve, od milovanja do uhođenja, da bi dobili djevojku. Primjerice, baš među muhama koje smo spomenuli ima mužjaka koji će odmah nakon parenja uzeti poklon (ili njegove ostatke) i dati drugoj ženki te nastaviti ponavljati proces dokle god im ne nestane poklona ili dok ne klonu od izmorenosti. No pravi gadovi su među onim muhama koji proizvedu krasnu svilenu 'kućicu' koju ostave praznom, poklone ju ženki, a prije nego što ona shvati da poklona ustvari nema, oni su već gotovi i prelaze na drugu žrtvu.
Nisu samo mužjaci prljavi prevaranti, ni ženke ne igraju uvijek savršeno pošteno, pogotovo ženke među insektima koje su vrlo često puno veće od mužjaka. Najkrvoločnija među njima je, naravno, bogomoljka koja mužjaku usred procesa parenja odgrize glavu. I ne radi se o nekakvoj legendi, to se stvarno događa, premda puno češće u laboratoriju nego u prirodi.
I dok se dobro zabavljamo na račun različitosti i bizarnosti, seksualni odnosi kod životinja imaju i izrazito ozbiljnu stranu. Tako su primjerice vretenca razvila vlastiti alat za uklanjanje sjemena u stilu švicarskog nožića kojim zapravo zaustavljaju sjeme protivnika. U sličnoj maniri su ježevi naučili začepiti sjemenom vaginu ježice kako suparnici ne bi bili uključeni u utrku za potomcima.
Naravno, za znanstvenike je najvažnije pitanje – zašto su se navike i metode parenja uopće razvile. Naime, postoji puno jednostavnija alternativa – svi bismo se mogli razmnožavati aseksualno, bez oplodnje, kao mnoge biljke i jednostavni organizmi. Jer, vjerojatno bi bilo puno manje komplikacija da možemo proizvesti neograničen broj genetskih kopija sebe – klonova.
Ipak, u svakom kutku životinjskog carstva evolucija je odabrala seksualnu reprodukciju umjesto aseksualne. Raznovrsnost koju stvara kombinacija muškog i ženskog DNK stvara također mogućnost popravka 'loših' gena koje su budući roditelji eventualno nosili. S druge strane, kod aseksualne prokreacije loši geni se nužno prenose i tako mogu dovesti do brzog izumiranja vrste.
Zato se čini da je seksualni odnos najbolji način i razlog zašto postoji toliko mehanizama u razmnožavanju. To je također razlog zašto pijetao ima takvu krijestu ili zašto paun ima tako veličanstven rep - da bi odabrali najbolju moguću partnericu za parenje. Diljem životinjskog svijeta prisutni su razni obrasci ponašanja koji izvikuju 'uzmi mene, uzmi mene' potencijalnoj partnerici. Kao što je to Charles Darwin objasnio, seksualni odabir je zapravo mehanizam koji je evoluirao da bi se osigurao najbolji mogući genetski materijal. A mi smo još naučili i uživati u tome.