Istraživači koji su se ondje našli kamerom su zabilježili erupciju vode iz podvodnih vulkanskih kratera, dovoljno kipuće da rastopi olovo. Morski biolog dr. Jon Copley rekao je: 'Vidjeti otvore podvodnih vulkana u onom mrklom mraku bilo je nevjerojatno i zastrašujuće. Kipuća voda šiktala je iz njihovih mineralnih otvora visokih gotova dva kata, a sve to gotovo pet tisuća metara ispod površine mora.'

Tim znanstvenika koji je Karipskim morem i Antarktičkim oceanom plovio na brodu James Cook vodio je Nacionalni centar za oceanografiju (NOC) iz Southamptona. Voditelj ekspedicije Doug Connelly rekao je da se nada da će njihovo otkriće iznijeti nova saznanja o biogeokemijskim elementima i procesima na jednom od prirodno najekstremnijih područja na Zemlji.

Dosad se smatralo da se najdublji podvodni vulkan nalazi u Atlantskoj brazdi na dubini od 4.040 metara, a otkriven je pomoću dva dubokomorska vozila. Kamera visoke rezolucije koja je bila pričvršćena na jedno od vozila snimila je fotografije vulkana, piše BBC.

Proučavajući život oko hidrotermalnih izvora znanstvenici se nadaju da će shvatiti kako morske zajednice međusobno komuniciraju i opstaju, a to bi trebalo pomoći u zaštiti ugroženih morskih vrsta. Naime, koncentracija životinja oko hidrotermalnih izvora je zapanjujuća, smatraju stručnjaci.

Osim mineralima, emisije hidrotermalnih izvora bogate su zlatom, srebrom, bakrom i cinkom i sad će se ta područja po prvi puta detaljno istražiti. Oko toga se, međutim, još uvijek vode bitke budući da mnogi znanstvenici smatraju da će se miniranjem morskih dubina nepovratno uništiti i neki oblici života ili vrste koje znanosti još nisu ni poznate.

Dr. Jon Copley smatra da se znanost nalazi na ključnim raskrsnicama u iskorištavanju dubokih voda. Moguća je budućnost u kojoj će se države prepirati oko prirodnih izvora i njihovih iskorištavanja, ali je optimističan da će upravo njihova ekspedicija usmjeriti znanost prema umjerenom istraživanju i održivoj eksploataciji morskih bogatstava.