Jasno je da ne možemo prenijeti sve vijesti objavljene 2009. onoliko detaljno koliko bismo htjeli, no pokušat ćemo vam dati što bolji pregled onoga što nam se učinilo najzanimljivijim.

Kao i svake godine od 1991, na Harvardu su podijeljene Ig Nobel nagrade za deset postignuća koja će ljude prvo nasmijati, a zatim ih natjerati da misle.

Troje nama najdražih pobjednika su Elena N. Bodnar iz Chicaga s već spomenutim grudnjakom koji se bez muke pretvara u dvije gas-maske, zatim Catherine Douglas koja je iznijela teoriju da krave koje imaju ime daju više mlijeka od bezimenih i grupa švicarskih patologa koji su dokazali da se praznom bocom piva može razbiti glava.

Kategorije u kojima se nagrade dijele nisu uvijek iste jer je znanstvenih grana mnogo, a dijeli se samo deset trofeja. Ni nagrade ne izgledaju svake godine isto. Ove je godine bila u obliku dvije igraće kocke od žute spužve na stalku, a kao i uvijek, uručivali su je dobitnici prave Nobelove nagrade.

I još ludih izuma…

Ova godina dala nam je umjetno koljeno za stotinjak kuna, potencijalno cjepivo za AIDS, bakterije koje proizvode struju, gumu od maslačka i ventilator bez elise.

No, s druge smo strane imali priliku vidjeti i potpuno beskorisne, čak i uvredljive izume poput softvera za stupnjevanje nasmiješenosti zaposlenika električne ekspresne željeznice Keihin u Japanu. Ništa nas manje nije zbunio ni pokrivač s rukavima (snuggie) za pse, kao ni novi standardizirani test u Velikoj Britaniji koji koristi računalo za ocjenjivanje studentskih eseja.

Pretpostavljamo da su neki od navedenih patenata bili blizu pobjede na Ig Nobelu. Primjerice, funbrella je svakako zaslužila to mjesto. Naime, radi se o kišobranu koji vibrira i proizvodi zvukove kiše, a studenti sa Sveučilišta u Osaki osmislili su ga za ljude koji nisu ljubitelji sunčanog vremena.

Winkers su traperice ili hlače koje imaju oslikane oči na stražnjici, pa izgledaju kao da žmirkaju dok se u njima hoda.

Nescaféje pak lansirao instant kavu koja u sebi sadrži kolagen koji bi trebao pogodovati koži, kosi i očima, no eksperti tvrde da protein na taj način nikad neće stići do kože jer će se prije razgraditi u želucu.

The Truth is Out There!

Svatko od nas povremeno noću pogleda u nebo i zapita se jesmo li sami. Zadnji koji su vrlo pozorno gledali uvis i mislili da konačno imaju odgovor na to pitanje bili su Rumunji koji su ugledali čudnu prstenastu pojavu u oblacima iznad autoceste. No, znanstvenici su opet razočarali ufologe kad su spremno dali odgovor na pitanje što je zapravo bilo na rumunjskom nebu.

Praznina u oblacima koju su vidjeli Rumunji javlja se kad se vlaga u zraku ohladi ispod nula Celzijevih stupnjeva, a ne može se pretvoriti u led. Dok se većina ohlađene vode zadržava u zraku, dio ledenih prstenova spušta se i ostavlja u oblacima rupe.

Osim Rumunja, i Zadrani su mislili da ih je posjetila nezemaljska inteligencija. No, ispostavilo se da je vrlo lijepa pojava u različitim bojama zapravo Venera koja se vidi zbog niske pozicije i različitih temperatura zraka.

Ali tko zna? Da su imali dobar teleskop, Zadrani bi možda ugledali Miyuki Hatoyamu, ženu japanskog premijera koja je ove godine otkrila javnosti da joj je duša odletjela na Veneru u letjelici trokutasta oblika, pa je čak i napisala knjigu o tom iskustvu.

A da vanzemaljci nisu pristrani i da su dobri sa svim nacijama, svjedoči i NLO koji se pojavio za vrijeme Obamine inauguracije nad Washingtonom.

No, omiljeno turističko odredište malih zelenih ove godine definitivno je Velika Britanija. Osim izoliranih incidenata bez materijalnih dokaza, London je imao nekoliko NLO aeromitinga. Formacije od po devet ili više neobičnih objekata viđene su na londonskom nebu ovog proljeća. Tko zna, možda su išli na tulum u Stonehenge.

Noviteti na području mozga, pupka i podrigivanja

A da je Stonehenge dobro mjesto za partijanje, misli i profesor sa Sveučilišta Huddersfield Rupert Till koji vjeruje da su ga prije pet tisuća godina ljudi koristili baš u tu svrhu.

Ova godina bila je dobra i za istraživanje ljudskog uma. Znanstvenici su proveli studije čiji rezultati ukazuju da je lakše slobodnom procjenom očitati ženski karakter, dok su muškarci na prvi pogled veće enigme, te da se mladi ljudi lakše i više živciraju od starijih i prije će zbog toga postati nasilni.

Doktorica Emily Holmes s Oxforda vjeruje da videoigre pomažu u blokadi bolnih sjećanja u mozgu ako se igra neposredno nakon proživljene traume. No, ne bave se svi znanstvenici samo mozgom, ima tu i drugih dijelova tijela pod znanstvenim povećalom.

Austrijski kemičar Georg Steinhauser sa Sveučilišta tehnologije u Beču proveo je tri godine istražujući tajne pupka i konačno riješio stoljetni misterij! Kemijska analiza 503 uzorka mucica otkrila je da se sastoje ponajviše od mrtve kože, masnoće, znoja i prašine pomiješane s pamukom s odjeće te da okolne dlačice djeluju kao čistači koji prljavštinu guraju prema pupku.

U 2009. nastavio se trend brige za okoliš i pokušaja da se na razne načine smanji potrošnja energije.

Eksperti za energiju Colin Tonks i Tim Siddal osmislili su eksperiment koji ilustrira energetsku potrošnju u terminima koji su svakom jasni. Osamdeset profesionalnih biciklista bilo je neuspješno u svom pokušaju da pedaliranjem stvore struju za prosječnu britansku obitelj tijekom jedne nedjelje. Štednjak, pegla, televizor, upaljeno svjetlo i još pokoji aparat bili su previše i za profesionalce poput njih.

Britanska vlada savjetovala je restoranima da s menija izbace janjetinu, a popune ih svinjetinom i piletinom jer one stvaraju manju emisiju štetnih plinova.

Problem štetnih plinova pokušavaju riješiti i znanstvenici u New South Walesu koji provode istraživanja u posebno izrađenim torovima za ovce kako bi točno izmjerili postotak emisije metana nastao podrigivanjem. Zasad su otkrili jedino da, što ovce više jedu, to više podriguju. Dugoročan im je cilj uzgojiti pasminu koja ispušta puno manje metana, odnosno puno manje podriguje!

Pogled u budućnost

Nuklearna fuzija, električni automobili, genetski inženjering, trodimenzionalni zasloni, molekularna nanotehnologija i tko zna što još očekuje nas unutar sljedećih desetak godina. Čini se da grabimo velikim koracima naprijed.

Još prije 25 godina zagrebačke su ceste bile pune stojadina, a sad čekamo da se i kod nas pojave hibridni i električni automobili.

Prije desetak godina divili smo se malim CRT kutijama s dijagonalom od 35 centimetara, a sad opušteno sjedimo pred dvostruko većim HD monitorom, a televizor nam je gotovo toliko tanak da više ne možemo na njega staviti ni uramljenu fotografiju.

No, u svijetu se ne radi samo na tehnologijama koje logično slijede svoje prethodnike ili imaju očitu praktičnu primjenu.

Ako smo pomislili da svakodnevnica sve više podsjeća na znanstvenu fantastiku, što da tek mislimo kad čujemo da postoje znanstvenici koji rade na rendgenskim naočalama, plaštu nevidljivosti, tekućem oklopu, energetskim štitovima i teleportaciji?

Sigurni smo da će nam i nadolazeća 2010. pružiti priliku i zabaviti nas s pomaknutim istraživanjima i neočekivanim rezultatima kojekakvih znanstvenika koji se u ponoć za vrijeme oluje manijakalno smiju.