Cjepiva i lijekovi često se uzimaju u više doza u točno određenim vremenskim intervalima. Znanstvenici s bostonskog MIT-a razvili su inovativan sustav uzimanja lijekova koji određene količine oslobađa baš u trenutku kad su one potrebne - nakon nekoliko sati, dana ili čak mjeseci.
Pandemija COVID-a 19 još nas je jednom podsjetila da se cjepiva uzimaju u više doza. Nakon što je većina nas primila prvu dozu cjepiva protiv koronavirusa, uslijedila je i druga nakon šest mjeseci, a zatim i 'booster' doza još pola godine kasnije, pa se sad preporučuje i novi booster.
vezane vijesti
Slični intervali preporučuju se i kod nekih drugih cjepiva, dok se primjerice cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa, odnosno lajmske bolesti, obavlja u intervalima od nekoliko godina. Također postoje i brojni lijekovi koji se daju u većim vremenskim razmacima.
Mnogima od nas život bi bio daleko jednostavniji kad bismo samo jednim posjetom liječniku mogli uzeti sve doze cjepiva ili lijeka za sljedećih nekoliko godina, a čini se da će to uskoro postati moguće zahvaljujući inovaciji koju su razvili znanstvenici s bostonskog Massachusetts Institute of Technology (MIT). Oni su nakon višegodišnjeg razvoja predstavili sustav mikročestica koje su opisali kao malene šalice za kavu načinjene od biokompatibilnog polimera pod nazivom PLGA.
Lijekovi ili cjepiva stavljaju se u te posudice koje se zatim hermetički zatvaraju svojevrsnim poklopcima, a kako se polimer s vremenom prirodno razgrađuje, u tijelu se oslobađaju potrebne količine korisnih kemijskih spojeva. Tim znanstvenika utvrdio je da se PLGA polako rastvara u vodi, sve dok se poklopac na kraju ne otvori i izlije lijek u tijelo. Različiti kemijski sastavi polimera razgrađuju se različitim brzinama, što omogućuje da se lijek oslobodi prema potrebi: nakon nekoliko dana, tjedana ili mjeseci.
'Ako želite da se čestice lijeka ili cjepiva oslobode nakon šest mjeseci za određenu primjenu, koristimo odgovarajući polimer, ili ako želimo da se oslobodi nakon dva dana, koristimo drugi polimer', rekao je glavni autor studije Morteza Sarmadi. 'Ova bi tehnologija mogla naći široku medicinsku primjenu', dodao je.
Bostonski znanstvenici navode da bi se nova tehnika mogla primijeniti na nizu tipova cjepiva, uključujući ona koja se temelje na DNK, RNK ili rekombinantnim proteinima. Prvi kandidat za uvođenje nove tehnologije u upotrebu je cjepivo protiv dječje paralize koje se inače daje u četiri doze. Trenutno se obavljaju prva ispitivanja na životinjama, a rezultati se očekuju uskoro.
