Punog imena Barbie Millicent Roberts, rođena u Wisconsinu, SAD, 9. ožujka 1959., popularna 'Barbika', izraženog poprsja, uskih bokova i idealnih proporcija, nedvojbeno je prva svjetska 'influencerica', a iako je njezin utjecaj na željeni imidž i sliku o sebi kod djevojčica tijekom godina predmetom i nekih prijepora, to što je i nakon šest desetljeća zadržala svoje mjesto na pijedestalu dječjih želja svakako je postignuće bez presedana. No, uoči njezina 63. rođendana, postavlja se pitanje koje vrijednosti legendarna Barbie danas utjelovljuje i na koji način pridonosi jačanju ženske svijesti.

Prije nego se Barbie rodila, djevojčice su se uglavnom igrale s lutkama koje je trebalo hraniti i presvlačiti, koje su poticale majčinske osjećaje i perpetuirale ideju buduće uloge svakog ženskog djeteta kao domaćice i majke. Barbie je izniknula upravo iz ideje da se djevojčicama ponudi 'nešto više'. Modelirana kao manekenka, žena s karijerom, lutka prema kojoj bi djevojčice igrajući se s njom mogle zamišljati neke nove buduće sebe, drugačije od onih kakvima ih u stvarnosti nastoje modelirati tradicionalni patrijarhalni obrasci – Barbie je zapravo pionirka zagovora ženske nezavisnosti i samoostvarenja.

No vremena se mijenjaju, pa se tako s vremenom promijenila i percepcija pozitivnih utjecaja Barbike na dječju (pod)svijest: prema današnjim standardima, propagiranje nerealnih fizičkih imperativa i zagovaranje ideala savršene žene duge kose postalo je zastarjelo i neprihvatljivo. Stručnjaci se slažu: pogrešno je učiti djevojčice da kad narastu moraju imati savršenu kosu, savršeno tijelo, nepreglednu količinu odjeće, seksualiziranu tjelesnost i, naravno, neizbježnog savršenog (i jedinog) muškarca. Prema izvornim proporcijama, Barbie ima tako nizak indeks tjelesne mase da je malo vjerojatno da bi mogla imati menstruaciju, a takav oblika tijela ima manje od jedne žene na 100.000. Barbie je izgubila svoj status ikone ženske snage i postala sinonim ženske podčinjenosti!

Kako je ojačala svijest o važnosti stvaranja zdrave slike vlastite tjelesnosti i posljedicama utjecaja kulturnih pritisaka na mlade djevojke, mnogi roditelji počeli su se okretati igračkama koje će osnaživati njihove kćeri, umjesto da ih dodatno opterećuju društvenim očekivanjima. Mattel se nije oglušio na novi trend: 2016. je lansirana nova linija Barbika koja slavi različite oblike tijela, veličine, tipove kose i tonove kože.

Tvrtka je potom otišla i korak dalje – u sklopu svoje linije 'Nevjerojatne žene' ponudila je lutke s likovima Florence Nightingale, Billie Jean King i Maye Angelou, pa čak i britanske znanstvenice Sarah Gilbert koja je sudjelovala u razvoju Oxford/AstraZeneca cjepiva za koronavirus. Pokazali su i iznimnu aktualnost, stvaranjem serije lutaka s likovima najpoznatijih američkih zdravstvenih radnica s prve crte borbe protiv COVID-a. Jer, ako je smisao Barbie lutke osnaživanje i poticanje djevojaka da budu sve što žele, što je bolje od lutke modelirane prema stvarnoj 'snažnoj ženi'?

Od 17. siječnja pridružila im se i Barbie s likom Ide B. Wells, afroameričke novinarke i sufražetkinje rođene 1862., kojoj je 2020. postumno dodijeljena Pulitzerova nagrada za hrabro izvještavanje o opakom nasilju nad Afroamerikancima u "eri linča" i doprinos u uspostavi Nacionalnog udruženja za napredak obojenih ljudi (NAACP).

Odjevena u dugu crnu haljinu, bijeli čipkasti ovratnik i crne čizme, kose visoko podignute i zategnute u strogu punđu, Barbie-Ida u rukama drži primjerak novina Memphis Free Speech and Headlight, čija je bila suvlasnica. Unatoč svim pritužbama roditelja i psihologa na temu neželjenih, igračkama posredovanih utjecaja na mladu psihu, bit će zanimljivo vidjeti koliko će tih istih roditelja poželjeti tako viktorijanski utegnutu lutku kupiti svojim djevojčicama, rođenim s pametnim telefonom u rukama.