'Iz ateljea' Sanja Lovrenčić (Mala zvona)

Sanja Lovrenčić tiha je snaga suvremene hrvatske književnosti: odlična prevoditeljica, samozatajna nakladnica, autorica nagrađivane biografske studije o Ivani Brlić-Mažuranić, spisateljica hvaljenih romana kao što je 'Martinove strune' te senzibilna pjesnikinja koja ne odustaje od manje tiražnih književnih formi. To pokazuje i njezina nova zbirka pjesama 'Iz ateljea', koju je podijelila na nekoliko ciklusa - 'Bilješke iz ateljea', 'Scrabble', 'Animalia', 'Brojalice' i 'Duboka crna'.

'Naslov nove pjesničke knjige više je nego rječit i nudi lajtmotiv nekog izdvojenog prostora, odnosno specifičnog homogenog svijeta, cjeline obilježene jedinstvenim autorskim pogledom. Paralelizam s likovnim univerzumom naglašen je i time što su mnoge pojedinačne pjesme naslovljene tipičnim izložbenim, galerijskim, stručnim terminima, poput vedute i portreta, akta i marine, enterijera i diptiha. Likovna terminologija ili slikarska disciplina služe kao svojevrsna maska ili persona autoričina sustava, kao vizualni korelativ naslućenoga', napisao je akademik Tonko Maroević o zbirci pjesama 'Iz ateljea', kojom se Sanja Lovrenčić 'kreće u međuprostorima govorenja o vidljivom i šutnje o neizrecivom'.

'Ljubavna pisma' Leyla Erbil (Hena com; prevela Izidora Hercigonja)

Dok nacija i dalje oduševljeno gleda turske sapunice, vrijedi podsjetiti da ova velika euroazijska kultura ima i književnost kojom se može pohvaliti. Najpoznatije ime je naravno nobelovac Orhan Pamuk, ali za razvoj turske književnosti u 20. stoljeću nije ništa važna ni spisateljica Leyla Erbil

Već od sredine prošlog stoljeća u umjetničkom profilu Leyle Erbil bili su ujedinjeni snažan intelektualizam i spisateljska hrabrost i na tom je tragu ostala sve do svoje smrti 2013. Romani su joj prava mala remek-djela koja krasi filozofičnost i individualnost te duboka osjećajnost za obične ljude, živote i svjetove. U svom epistolarnom romanu 'Ljubavna pisma' autorica se bavi pojedincima u potrazi za ljubavlju. Sedam je različitih ljudi odnosno sedam glasova koji u pismima progovaraju o ljubavi adresirajući ih uvijek jednoj te istoj osobi – ženi pod imenom Žale.

Uključujući misli najvećih filozofa – od Platona, Hegela, Sartrea, Reicha, Sadea pa sve do sljedbenika islamskog misticizma – Leyla Erbil na svoj je osobit način ponudila u 'Ljubavnim pismima' specifičnu i osobnu interpretaciju ljubavi u njezinim najrazličitijim manifestacijama.

'Dora i minotaur' Slavenka Drakulić (Fraktura)

Roman 'Dora i Minotaur: Moj život s Picassom' portret je žene koja je doživjela slom dijeleći život i ideale sa strastvenim genijem. Na osnovi pronađene bilježnice slavne fotografkinje Dore Maar, Slavenka Drakulić rekonstruira njezin život, njezinu patnju i radosti, život u kojem je ona bila važnim dijelom pariškoga nadrealističkog umjetničkog kruga.

Paul Éluard, Jacques Lacan, Georges Bataille i mnogi drugi slikari, pjesnici i filozofi s kojima je Dora Maar prijateljevala dio su ovoga fascinantnog zapisa koji razotkriva njezinu intimu i ovisnost o Pablu Picassu, čovjeku koji je u svemu, od odbačene žice do svojih žena i ljubavnica, vidio samo materijal za svoje stvaralaštvo', najavljuje Fraktura 'Doru i minotaura', knjigu kojom se autorica Drakulić nadovezuje i na svoju prethodnu uspješnicu 'Frida ili o boli', u kojoj se bavila životom meksičke slikarice Fride Kahlo.

'Krvava odaja' Angela Carter (Jesenski & Turk; prevela Senka Galenić)

Nije pretjerano reći da je Angela Carter svojim fantastičnim pričama i romanima otvorila prepoznatljiv rukavac u kaotičnoj postmoderni u koji su se slile glavne umjetničke i mislilačke bujice dvadesetog stoljeća. Nadrealizam, psihoanaliza, magijski realizam, feminizam − sve te struje vrtlože se u njezinim radovima uz elemente gotičkog horora, satire, apsurda, fantazmagorije.

U navedeno se možete uvjeriti u izvrsnoj zbirci priča 'Krvava odaja', koju je prevela Senka Galenić, čuvajući arhaičnost i fantazmagoričnost autoričine poetike, a objavio Jesenski & Turk. Riječ je o knjizi koja je autoricu proslavila s obje strane Atlantika, a njezin je utjecaj u proteklih nekoliko desetljeća neprijeporan, jer Angela Carter pogađa samu srž onoga što u suvremenoj književnosti lako komunicira sa širokim krugom čitatelja, a opet zadržava slojevitost i intelektualnu izazovnost ozbiljne fikcije. Vjerojatno je upravo zbog toga prema časopisu The Times Angela Carter na desetome mjestu najvećih britanskih autora od 1945. godine.

'Dnevnik gradske cure' Andrea Andrassy (Naklada Ljevak)

Andrea Andrassy pozornost hrvatske javnosti zadobila je pisanjem žestokih kolumni na portalu Index, a tri godine kasnije najbolji od tih tekstova sakupljeni su u knjigu 'Dnevnik gradske cure' koju je objavila Naklada Ljevak.

Na nedavnoj promociji Andrassy je izdvojila ljude koji su imali važne uloge u nastajanju ove knjige, među kojima su urednica Dina Plevnik koja je Andrassy ohrabrila na pisanje te pisac Hrvoje Šalković i urednik Nenad Rizvanović. Potonji smatra da je frajerski stil pisanja Andreje Andrassy 'rijetko dobar i humorističan' te da 'svatko može napisati SF roman, ali ne može svatko biti toliko zabavan koliko je Andrea u svojim tekstovima'. 'Dnevnik gradske cure' zasigurno nije štivo za sve, ali nema sumnje da svoju publiku ima.