Imena nominiranih najstrože su čuvana tajna koja će se, prema pravilima Švedske akademije, smjeti objaviti tek za 50 godina. Zna se jedino da je ove godine nominirano 195 autora, od kojih 48 prvi put.

"Proteklih petnaest godina Akademija se bavila pitanjima književne kvalitete, razvojem književnosti i njezinim mjestom u povijesnom kontekstu. To je fascinantan posao", smatra glavna urednica švedskog lista Haelsnigetidningar Gunilla Kindstrand.

"Njima je nebitno je li laureat veliko književno ime ili nepoznat autor", dodala je.

Švedski izavač Svante Wezler pak tvrdi da "Akademija voli iznenaditi, postupiti pomalo iracionalno", prenosi France presse.

Po njemu se, nakon dodjele nagrade Kinezu Mo Yanu prošle godine, nameću dvije mogućnosti. Izbor laureata bit će ili potpuno "nepolitički" ili će nagradu dobiti politički angažiran autor koji, međutim, ni po čemu neće biti sporan u zapadnome svijetu.

Urednik kulturne rubrike Dagens Nyhetera Bjoern Wiman smatra da bi, zbog malog broja Nobelovki, nagrada ove godine mogla pripasti ženi. To bi, po njegovu mišljenju, mogle biti Alžirka Assia Djebar i Alice Munro, autorice novela.

Kao moguća dobitnica spominje se i bjeloruska književnica Svetlana Aleksijevič.

Kad je riječ o pjesnicima, spominju se južnokorejski autor Ko Un i Sirijac Adonis, a od romanopisaca tu su "vječni kandidati" – Amerikanac Philip Roth, Albanac Ismail Kadare i Japanac Haruki Murakami.

Murakami vodi i na kladionicama, ispred Oates, Mađara Petera Nadasa i Norvežanina Jona Fossea.

Od 1901. do danas 105 dobitnika

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901., a prvi dobitnik bio je francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme.

Dobitnici su autori različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, bez obzira je li riječ o već proslavljenom ili o nepoznatom književniku.

Nagrada za književnost nije dodijeljena 1914., 1918., 1935., 1940., 1941., 1942. i 1943. godine. Naime, u statutu Nobelove zaklade, među ostalim, stoji: "Pokaže li se da nijedno djelo koje se razmatra za nagradu ne odgovara zadanim kriterijima, novac od nagrade prenosi se u sljedeću godinu. Ne bude li ni tada nagrada dodijeljena, iznos se prebacuje u fond Zaklade". Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata nisu dodijeljene sve Nobelove nagrade.

Za razliku od ostalih kategorija, nagrada za književnost dvjema osobama dodijeljena je samo četiri puta: 1904. Fredericu Mistralu i Joseu Echegarayu, 1917. Karlu Gjellerupu i Henriku Pontoppidanu, 1966. Shmuelu Agnonu i Nelly Sachs te 1974. Eyvindu Johnsonu i Harryju Martinsonu.

Od dosadašnjih 105 dobitnika, 12 su bile žene, a prosječna dob laureata u godini kada im je nagrada dodijeljena je 64 godine.

Najmlađi dobitnik do danas je Rudyard Kipling, najpoznatiji po "Knjizi o džungli", koji je Nobelovu nagradu dobio 1907. u dobi od 42 godine.

Stotinu godina poslije njega, 2007., nagradu je dobila 88-godišnja Doris Lessing, do danas najstarija dobitnica Nagrade.

Prva žena kojoj je dodijeljena Nobelova nagrada bila je Šveđanka Selma Lagerloef. Nagradu je primila 1909., a pet godina poslije izabrana je u Švedsku akademiju koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost.

Ta nagrada nikome nije dodijeljena dva puta, a do danas su je odbile dvije osobe: Boris Pasternak, dobitnik 1958., isprva je nagradu prihvatio, ali su ga poslije sovjetske vlasti prisilile da je odbije te 1964. Jean Paul Sartre, koji je odbijao sva službena priznanja.

Zadnjih deset dobitnika nagrade za književnost su Mo Yan, Tomas Transtroemer, Mario Vargas Llosa, Herta Mueller, Jean-Marie Gustave Le Clezio, Doris Lessing, Orhan Pamuk, Harold Pinter, Elfriede Jelinek i John M. Coetzee.