Alida Bremer, prevoditeljica i urednica koja godinama promiče hrvatsku književnost u Njemačkoj, rekla je da bi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mogli nastupiti bolji dani za sudionike hrvatskog knjižnog sektora, no puno će ovisiti i o inicijativi njih samih
'Njemački novinari pitali su me nedavno zašto su Hrvati skeptični u vezi s ulaskom u Europsku uniju, na što sam im odgovorila da me to stvarno čudi, jer baš i nemamo neku alternativu ili bolji savez, rekla je Bremer, kuratorica programa 'Kroatien Kreativ' koji se tijekom cijele ove godine u povodu ulaska Hrvatske u EU održava u Njemačkoj.
Bremer očekuje da će biti bolje i lakše kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, te da je potpuno besmisleno ne uživati u prednostima koje ona donosi poput, primjerice, nepostojanja granica. Koliko god Europska unija ima problema treba napraviti sve da opstane, a ovo je povijesni trenutak kada postajemo dio te velike zajednice, istaknula je.
Po njezinim riječima, sada se otvaraju razni fondovi, mogućnosti suradnje i dobivamo priliku surađivati s raznim europskim zemljama, no na udrugama i malim tvrtkama u knjižnom sektoru je da preuzmu inicijativu i uđu u te dogovore.
Bremer smatra da bi najviše mogli profitirati pisci jer već postoji velik interes za hrvatsku književnost, što se pokazalo i na čitanjima u okviru programa Kroatien Kreativ. Hrvatske pisce rado se poziva na razna događanja i zna se da su oni duhoviti, zanimljivi i kritički, dodala je.
Ocijenila je da će pisci moći i puno više sudjelovati na inozemnim festivalima, no i domaći festivali sada će imati veću šansu ući u europsku mrežu festivala i njihov kalendar događanja. Razmjena bi mogla biti puno življa, za prevoditelje i pisce, kao i za studente jezika, otvorit će se neki od stipendijskih i prevoditeljskih programa, napomenula je.
Važno je i da hrvatsko nakladništvo, kao nacionalni segment svake zemlje, utvrdi strategije i postavi se kako bi dobili potpore Unije jer, za razliku od američkog ili njemačkog tržišta, nakladništvo male zemlje treba potporu, ustvrdila je Bremer.
Bremer kaže da može zamisliti da EU podupre dobro osmišljene programe koji bi im se ponudili iz raznih dijelova knjižne scene, od onih za njegovanje kulture čitanja do izgradnje 'literarnih kuća' kakve imaju Nijemci, što su kombinacija knjižara, kafića, mjesta za radionice.
