Zagrebačko kazalište mladih i ove je godine bilo najuzbudljiviji teatar u Zagrebu. Cijela sezona je bila u znaku domaćih autora i redatelja, što se na kraju, nakon početne skepse, pokazalo uspješnom formulom. Imalo je žestok program i beskompromisne predstave: postavljalo je delikatna pitanja o našoj posttranzicijskoj stvarnosti, pitalo se je li danas moguća revolucija, osudilo je pedofiliju, solidariziralo se s radnicama koje štrajkaju glađu, dakle, govorilo je o današnjoj Hrvatskoj. 

Vrhunac sezone bila je veličanstvena i potresna produkcija 'Črne mati zemle', u kojoj se poklopila briljantna dramatizacija hit romana Kristiana Novaka, dobitnika tportalove književne nagrade za najbolji hrvatski roman, o Međimurju i njegovoj patologiji, zatim inventivna režija Dore Ruždjak Podolski i razigrani, uvjerljiv glumački ansambl ZKM-a.

Predstava je postala veliki hit, slobodnih ulaznica nije bilo, a popunjenost gledališta je 100-postotna.

Mlađa publika je prigrlila 'Sherlocka Holmesa', kojeg je režirao Krešimir Dolenčić, pa je predstava po gledanosti zauzela visoko drugo mjesto (95 posto). Visoko se plasirala i angažirana praizvedba 'Noćnog života' koju je prema mračnom, gnjevnom, subverzivnom, politički kompleksnom i crnohumornom tekstu Ivana Vidića režirao Paolo Magelli, pokazavši najbolnije točke hrvatskog društva te potrebu za buđenjem i promjenom.

Popunjenost gledališta je bila više od 80 posto. Sezonu ZKM-a zaokružio je vrlo zanimljiv projekt 'Radnice u gladovanju', koji je Olja Lozica definirala kao svojevrsnu posvetu, čak manifest eksploatiranom radništvu u Hrvatskoj, no kako je ta predstava izvedena na kraju sezone, o gledanosti će se moći više reći tek iduće sezone.

Uzbudljivosti ZKM-ova programa uvelike su pridonijela i tri dojmljiva gostovanja u svibnju, kada je zagrebačka publika mogla vidjeti u sklopu ciklusa Europsko kazalište u ZKM-u tri rijetko kvalitetne predstave iz regije. Fantastična, snažna, inspirativna slovenska 'Iijada' u režiji Jerneja Lorencija pokazala je budućnost kazališta – jedan od puteva kojim bi teatar mogao kročiti, izazvavši neviđene ovacije i dignuvši na noge doslovce cijelu dvoranu. Dojmljiv srpski 'Ivanov' u režiji Tatjane Mandić Rigomet zadovoljio je sve ljubitelje toplog ruskog teatra, a izuzetni autorski projekt Mađara Arpada Schillinga 'Dokle pogled seže' u izvedbi cetinjskog kazališta iz Crne Gore oduševio je prikazom turbulentnih tema današnjice, koje nisu samo specifične za Crnu Goru nego govore o cijelom Balkana, pa i šire.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu imalo je u protekloj sezoni čak 11 premijera kojima je vodstvo jasno pokazalo da i dalje, usprkos raznim unutrašnjim i vanjskim opstrukcijama i vječnoj borbi s novcem, programski i poetički transformira našu najveću kazališnu kuću s idejom da je pretvori u vitalan i aktualan teatar.

Tu transformaciju odredili su, kao i prethodnih sezona, praizvedba hrvatskog dramskog teksta, što uvijek izaziva veliko zanimanje publike, te suradnja s europskim zvijezdama, poput redatelja Eimuntasa Nekrošiusa te koreografa Vladimira Malakhova i Lea Mujića.

Premda su rezultati reformatorskih nastojanja bili neujednačeni, tri izvanredna nova projekta – povijesna izvedba opsežnog glazbenog projekta Arnolda Schoenberga 'Gurre-Lieder' u suradnji sa Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a i Zborom Muzičke omladine, zatim dramska praizvedba Matišićeva punokrvnog, brutalno iskrenog teksta 'Ljudi od voska' u režiji Janusza Kice te baletna praizvedba 'Gospode Glembajevih' u koreografiji Lea Mujića, koja je definitivno postala baletni događaj sezone, bili bi dovoljni da se ova sezona upiše zlatnim slovima u povijest tog kazališta. 

Uprizorenje aktualnog, snažnog, provokativnog, izravnog i duhovitog Matišićeva teksta 'Ljudi od voska' o važnosti i zabludama roditeljstva, te ulozi roditelja u formiranju djece ali i zajednice, pokrenulo je žustru polemiku o tome koliko je moralno i opravdano motive iz vlastitog života, pogotovo one koji se odnose na živu djecu, pretvarati u dramsko pismo. Teško je reći da li joj je ta polemika pomogla ili naštetila, no činjenica je da su 'Ljudi od voska' postali hit i da se za njih tražila karta više.

Najgledanija predstava HNK-a bila je premijerno izveden balet 'Labuđe jezero' čije su sve izvedbe do kraja sezone bile rasprodane čak dva mjeseca prije premijere. Odmah uz bok tom baletu bio je veliki prošlogodišnji dramski hit 'Tri zime' koji je po tekstu Tene Štivičić režirao Ivica Buljan, te ovogodišnje praizvedbe 'Ljudi od voska' i 'Gospoda Glembajevi'. Za sve četiri predstave popunjenost gledališta bila je veća od 95 posto.

Bez obzira na tri ansambla u HNK, koji se desetljećima guraju na istoj sceni, 'Tri zime' izvedene su čak 45 puta i to u proširenom gledalištu (750 mjesta), što govori da popularnost te predstave ne jenjava. Za Kicine 'Ljude od voska' traži se karta više, no i za tu predstavu, kao i za Mujićeve 'Glembajeve', koji su praizvedeni pred kraj sezone, pravi rezutati vidjet će se tek u idućoj sezoni. I Mujićeva 'Ana Karenjina' sporo je nalazila put do publike, a sada je jedan od najvećih hitova HNK!   

I Gavella već drugu sezonu proživljava svoju preobrazbu, koju donosi dinamični ravnatelj Boris Svrtan. Nova imena, raznolike teme, klasici na nov način ('Gospođa Bovary'), različite redateljske poetike (nekonvencionalna priča o Tesli) i odvažni dramaturški iskoraci, sukus su Gavelline sezone, čije su predstave kod publike naišle na različit prijam, od oduševljenja od osporavanja. Međutim, kroz tu šarolikost i hrabro kazališno čitanje klasičnih lektirnih naslova, ipak se vidi da je Gavelli itekako važan tekst i suradnja s mladima.

Može se izdvojiti komad 'Srce veće od ruku', nastao po motivima teksta Elvisa Bošnjaka, koji je lansirao mladu redateljicu Tamaru Damjanović kao veliki talent i zbog toga se s radošću očekuju njeni novi projekti. Kao istraživački projekt izdvaja se i multimedijalno uprizorenje teksta Tene Štivičić 'Nevidljivi' o tragičnim sudbinama imigranata, prvi put u Hrvatskoj, koji je režirao Matjaž Pograjc, dok je intimna drama 'Komet' donijela užitak dramskog pisma Justine del Korte.

No ipak, dvije najposjećenije premijerne predstave ove sezone bile su 'Gospođa Bovary', koja je imala 40 izvedbi i posjećenost od 84 posto, te 'Tesla Anonimus' Filipa Šovagovića s posjećenošću od 97 posto.     

Satiričko kazalište Kerempuh već nekoliko sezona nastoji raditi predstave kojima želi odgovarati na našu specifičnu društvenu situaciju pa tako odabire naslove koji, između ostaloga, ismijavaju našu stvarnost i radikalne podjele u društvu te obiluju tzv. politički nekorektnim humorom.

Tako su preko Kerempuhove sezone prodefilirali partizani, četnici, ustaše bez noge, heroji, profiteri, homoseksualci, Ljiljan Vidić... No možda je ipak sezonu najviše obilježila praizvedba 'Ustava RH' u režiji Vinka Brešana, koja se uspjela odmaknuti od istoimenog filmskog hita Rajka Grlića i Ante Tomića i zasjati kao punokrvno kazališno djelo te izbaciti novog kazališnog prvaka – Borka Perića.

'Ustav RH', kao i Gavranova komedija 'Traži se novi suprug', kojom je Željko Königsknecht proslavio 35. obljetnicu svog umjetničkog djelovanja, bile su najgledanije predstave Kerempuha s popunjenošću od 90 posto. Treći veliki hit bila je komedija 'Jedan sluga, dva gospodara' u Tauferovoj režiji, čija je popunjenost bila veća od 80 posto.

Jedna od najzanimljivijih predstava sezone dolazi iz radionice Kulture promjene Studentskog centra, koja već godinama funkcionira kao pravo rasadište novih imena, svježih tema i drukčijih poetika. Riječ je o 'Magic Evening' tandema Anice Tomić i Jelene Kovačić, koja je pokazala da za odličnu predstavu nisu potrebni razvikani autori i skupa i spektakularna scena, nego je dovoljno na iskren, pametan i duhovit način zavrtjeti priču oko teme koja nas se itekako tiče – u ovom slučaju oko osjećaja ugroženosti i nesigurnosti u ovom našem nestabilnom vremenu.

Valja spomenuti i praizvedbu 'Bijelih bubrega' Vedrane Klepice gdje je glavno oružje gotovo feministički, ubojit i bolno istinit, na trenutke lucidan i satiričan tekst, kojim odlične glumice Hrvojka Begović, Milica Manojlović i Anđela Ramljak te Dado Ćosić oslikavaju različite vrste opresije nad ženama u distopijskom svijetu.

Rijeku je ponovno provocirao Oliver Frljić sa svojim autorskim projektom 'visokog rizika' 'Naše nasilje i vaše nasilje', koja je podigla tenzije i u Splitu za vrijeme Marulićevih dana, kad su različiti vjerski i ideološki dušobrižnici zaključili da predstava vrijeđa 'osjećaje građana i vjernika' te zatražili njeno skidanje s repertoara. No najgledanija predstava bio je najpoznatiji balet 'Labuđe jezero' u koreografiji i režiji Staše Zurovca, što se moglo i očekivati, a u stopu ga je slijedila Verdijeva opera 'Othello' Marina Blaževića s vrlo visokim postotkom popunjenosti. 

U Kazalištu Knap na Pešćenici, koje ima 224 sjedeća mjesta, najgledanija je bila Škrabeova komedija 'Koltovi generala Pattona' o ideološkoj, svjetonazorskoj i kulturnoj podijeljenosti hrvatskog društva (popunjenost 86,5 %), koju je postavio veteran Georgij Paro. No i dalje se odlično 'drži' veliki i nagrađivani megahit 'Smisao života gospodina Lojtrice' Saše Anočića (85,7 %), premijerno izveden prije punih 11 godina, s Rakanom Rushaidatom u naslovnoj ulozi, koji će uskoro obilježiti 150. izvedbu.   

U Kazalištu Žar ptica najgledanija predstava je bila 'Durica – male ljubavi' koju je prema popularnom stripu Ivice Bednjanca režirala Renata Carola Gatica. Kako saznajemo u tom kazalištu, od premijere 9. studenog pa do kraja svibnja odigrano je čak 60 izvedbi s popunjenošću od 84 posto, što znači da je svaku izvedbu gledalo 190, odnosno sveukupno 11 tisuća i 400 malih gledatelja. Najtraženija predstava u slobodnoj prodaji bio je i Milčecov popularni 'Zvižduk s Bukovca', koji je režirao Mario Kovač. Od jesenske premijere odigrano je 40 predstava, a navala je bila tolika da se predstava igrala u dva termina nedjeljom (11 i 13 sati) što do sada nije bio slučaj. U Žar ptici se čak razmišlja o tome da se uvede dodatni termin za predstave za školarce u subotu u 17 sati, kako bi kazalište izašlo u susret svima zainteresiranima.

Zagrebačko kazalište lutaka ima tri hita – 'Ježevu kućicu', 'Macu Papučaricu' i 'Tri praščića' - koji su u slobodnoj prodaji bile najtraženije i najpopularnije predstave. Kazalište Trešnja je u ovoj sezoni imalo pet novih naslova 'Ritam tam – Bajka o ritmu' Renate Carole Gatice, 'Carevo novo ruho' Krešimira Dolenčića, 'Eko Eko' Radovana Ruždjaka, 'Zora Riđokosa' Renea Medvešeka i praizvedbu 'Plemeniti šljivari' u režiji Zorana Mužića, međutim, kako nam javljaju iz kazališta, zbog velikog broja naslova na repertoaru ti novi naslovi nisu dobili dovoljno prostora na rasporedu pa će se zanimanje za njih vidjeti tek u idućoj sezoni. Zbog toga su se na rang listi najposjećenijih predstava našle one iz prethodnih sezona - 'Ana Frank' Jakova Sedlara s popunjenošću gledališta od 84 % i  'Snjeguljica i sedam patuljaka' Ivane Čoh (84 %), a visoko su se plasirale i 'Eko Eko' Radovana Ruždjaka (81%) i 'Postolar i vrag' Saše Broz (81%).