'Ovo je jedan o velikih projekata Muzeja grada Beča, napravljen sa srcem u suradnji s mnogim partnerima, a za sve nas bio je golemi izazov', rekao je Bunzl.

Dodao je da su život i djelo Ludwiga van Beethovena nerazdvojeno povezani s Bečom, kamo je došao 1787. studirati i učiti glazbu kod Mozarta, ali se nakon samo dva tjedna vratio u Bonn jer mu je majka bila na samrti. Pet godina poslije vratio se u Beč gdje je stvorio najvažnija remek djela i gdje je ostao do smrti.

'Novi muzej nudi svojevrsnu sintezu glazbe i osobnih predmeta glazbenog genija, te rasvjetljava njegov život i djelo s najnovijega znanstvenog stajališta', rekla je kustosica Liza Noggler-Guertel ocijenivši ga kao novu atrakciju Beča.

Muzej na izložbenoj površini od 250 četvornih metara obuhvaća zbirku rukopisa, instrumenata i klavir na kojem je Beethoven svirao, nekoliko njegovih bista, knjige, fotografije, namještaj, umjetničke slike, originalna pisma, konverzacijsku bilježnicu pomoću koje se sporazumijevao kada je potpuno oglušio te faksimil 'Testamenta iz Heiligenstadta' te druge predmete koji su pripadali glasovitom skladatelju 19. stoljeća.

Postava izložbe podijeljena je u šest cjelina: Dolazak - opisuje povijest kuće, Oporavak, Komponiranje - iz duše napisano, Izvedbe , Zarada i Posljedni tjedni glasovitog skladatelja.

'Beethoven je stanovao na mnogim adresama u Beču gdje se nalaze spomen ploče, tek 200 godina poslije smrti dobiva muzej u kući u koju se 1802. povukao u osamu, kada je sve slabije čuo, a i zbog nesretne ljubavi prema 20 godina mlađoj učenici klavira Giulietti Giucciardi, kojoj je posvetio Mjesečevu sonatu', rekao je znanstveni kustos izložbe William Kindermann.

Iznajmivši stan u ulici Probus 6 u devetnaestom okrugu, Beethoven je sve više vremena provodio u prirodi, u kojoj je nalazio nadahnuće, a u toj kući stvorio je neka od svojih najvažnijih djela, uz ostale skice za Treću simfoniju (Eroicu), Sonatu za klavir u D-molu, počeo je raditi na Devetoj simfoniji, u čijem je posljednjem stavku uglazbio stihove 'Ode radosti' Friedricha Schillera, a napisao je i 'Testament Iz Heiligenstadta', koji nikad nije poslao, u kojem svojoj braći izražava sav svoj očaj zbog progresivnog gubitka sluha.

'Kada sam sve više gubio sluh samo me je glazbena umjetnost držala na životu', pisao je Beethoven 1802 godine.

Ludwig van Bethoven rođen je 1770. u Bonnu, a umro je 1827. u Beču. Bio je njemački skladatelj, bečku je klasiku doveo do vrhunca i pripremio put glazbi romantizma. Iako je prvenstveno poznat kao skladatelj bio je slavljeni pijanist. Preselio je u Beč učeći glazbu kod Josepha Haydna i ubrzo stječući ugled pijaniste i virtuoza. Unatoč postupnom gubljenju sluha u mladosti već s 30 godina, Beethoven je nastavio stvarati glazbena djela kroz cijeli život čak i kada je bio potpuno gluh. U prvoj polovici 19. stoljeća postaje najpoznatiji i najslavniji skladatelj Europe. Njegove simfonije protkane revolucionarnim duhom ubrzo postaju redoviti repertoar svih orkestralnih koncerata.

S 29 godina radio je na Prvoj simfoniji, nedugo zatim počinje primjećivati prve znakove ortoskleroze-bolesti unutarnjeg uha, koja se s vremenom pogoršava i vodi prema potpunom gubitku sluha. Iako je morao odustati od dirigiranja i izvođenja koncerata nije odustao od skladateljske karijere. Stvorio je bogat glazbeni opus remek djela: simfonija, sonata, Misu solemis, operu 'Fidelio' i smatra se jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe.

Za obnovu muzeja, koja je trajala pet godina, ukupno je utrošeno 750 tisuća eura. Taj izuzetni projekt, prema riječima direktora Bunzla, ostvaren je u suradnji Muzeja grada Beča i mnogih kulturnih institucija uz ostale  Privatnog univerziteta za glazbu i umjetnost grada Beča, Bečke Beethovenove udruge, Međunarodnog znanstvenog instituta kulturnih znanosti Univerziteta za umjetnost u Linzu, Lincoln Park Music Center Foundation, University of Illinois.