Ministrica je istaknula kako baština ne oblikuje samo nacionalni identitet nego i svakodnevni život. Europski parlament, istaknula je Obuljen Koržinek, poručuje kako kulturnu baštinu treba afirmirati kao temelj zajedničkoga europskog identiteta, a Hrvatski restauratorski zavod (HKZ) svojim dugogodišnjim i vrijednim radom pridonosi tim ciljevima. Posebno su vrijedni njegovi konzervatorsko-restauratorski radovi na nepokretnoj baštini, napomenula je podsjetivši kako je HKZ obnavljao graditeljsku i pokretnu baštinu stradalu u Domovinskom ratu. Zahvaljujući njihovu radu, naglasila je, imamo sačuvanu i obnovljenu hrvatsku baštinu.

Ocijenila je kako izložba na poučan i interaktivan način uvodi posjetitelje u djelatnost i obilježja konzervatorsko-restauratorske službe. Izložba predstavlja dio hrvatske baštine u zajedničkoj europskoj kulturi, napomenula je dodavši kako nas baština povezuje s prošlošću i pokazuje put u budućnost. Na izložbi su osnovni pojmovi konzervatorsko-restauratorske djelatnosti razjašnjeni obiljem vizualnoga materijala. Osim usporednih slikovnih primjera pojmovi su utjelovljeni u fizičkom labirintu. Šetnjom kroz labirint otkrivaju se mogućnosti, izbori i stupice s kojima se u svakodnevnom radu susreću djelatnici HKZ.

Istražena, konzervirana, restaurirana i prezentirana arheološka, nepokretna i pokretna kulturna baština te priča o njezinu životu prije i nakon radova ispričana je dokumentacijom interpretiranom na vizualan način.   Prikazana baština nije se birala prema vrijednosnom kriteriju, nego prema jedinstvenosti – bilo da se radi o neuobičajenoj povijesti, radikalnim promjenama izgleda koje su slijedile ukus vremena, osobito velikim oštećenjima, ili o nesvakidašnjim tehnikama i tehnologijama.   

Predstavljeno je i nekoliko predmeta na kojima su konzervatorsko-restauratorski radovi bili vrlo zahtjevni.   Pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i Vlade Republike Hrvatske izložbu je organizirao Hrvatski restauratorski zavod u povodu 70 godina sustavne konzervatorsko-restauratorske djelatnosti. Hrvatski restauratorski zavod se ovom izložbom pridružuje obilježavanju Europske godine kulturne baštine s ciljem da potakne najširu javnost na veću uključenost u očuvanju kulturne baštine.

Među mnoštvom projekata istraženih i prezentiranih arheoloških nalazišta, obnovljenih građevina te konzerviranih i restauriranih umjetnina, prema općoj kategorizaciji kulturnih dobara izdvajaju se radovi na obnovi Hrvatskoga Podunavlja, kako što je 'Istraživanje, obnova i revitalizacija baštine Ilok – Vukovar – Vučedol' grada Dubrovnika, Tvrđe u Osijeku ili pak dobrima upisanima na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, kao što su Stari grad Dubrovnik, Dioklecijanova palača u Splitu, katedrale u Trogiru, Šibeniku i Poreču, stećci, šibenska tvrđava sv. Nikole kao dio obrambenog sustava Republike Venecije 16. i 17. stoljeća, čipke te odore i oružje sinjskih alkara. 

Ističu se i rezultati arheoloških istraživanja kao što su nalazi izničke keramike iz podmorja otoka Mljeta ili pak nove spoznaje proizašle iz istraživanja nalazišta Bojna - Brekinjova kosa, koje će u bitnome promijeniti tumačenja ranosrednjovjekovne povijesti kontinentalne Hrvatske. Tu su i djela istaknutih domaćih  i europskih majstora skulpture - majstorski opusi Ivana Duknovića, Jurja Dalmatinca, Ivana Komersteinera, obitelji Straub ili Ivana Meštrovića, i slikarstva - od Julija Klovića, Lovre Dobričevića i Nikole Božidarevića, preko Tiziana Vecellija, Tintoretta do Ivana Krstitelja Rangera, Vlahe Bukovca i drugih velikana hrvatskoga slikarstva 19. i 20. stoljeća.