Slike akademika Zlatka Boureka, predstavljene na izložbi u Gliptoteci HAZU, čarobna su likovna simfonija i sretni smo što ju možemo gledati, istaknuo je akademik Đuro Seder otvarajući izložbu priređenu u sklopu Europskoga Dana židovske kulture - Dana otvorenih vrata.
Predstavljene su 53 Bourekove slike nastale u razdoblju od 50-tih godina prošloga stoljeća do 2010-tih, podijeljene su u osam tematskih cjelina po izboru Mire Wolf.
Uz izložbu je tiskan i popratni katalog s tekstom akademika Tonka Maroevića.
Golemi slikarski opus akademika Boureka nastao je gotovo "in extremis" u posljednjim godinama Bourekova života, rekao je akademik Tonko Maroević.
Podsjetio je da je Bourek formiran na slavnoj Akademiji primijenjene umjetnosti koja je trajala samo pet godina, ali se uvijek smatrao dužnim toj akademiji koja mu je dala temelje i kiparski odgoj. Maroević je rekao kako je Bourek formiran kao kipar, iako to možda nije očito osim u njegovu osjećanju volumena koje je izrazito.
Bourekova figuracija bila je kontinuirana i stilski osobno obilježena, jer je umjetnik od prvoga časa pronašao svoj pomalo groteskni, ironični, humorni stil i izraz u kojemu se ljudski lik može prikazivati onako kako mu se svidi, istaknuo je Maroević.
Objasnio je kako je ta sloboda umjetnička, a Bourek je, dodao je Maroević "likovno pismen, dakle 'rismen', čovjek koji je drugim sredstvima iskazao ono što je doživio, vidio, doživljaje Slavonije, uvijek je volio bećarac i po tome napravio i film, pa 'Balade Petrice Kerempuha' pune osjećaja plebejske pobune i vitalnosti."
Dodao je kako mu se uvijek činilo da je sve što je ispričao vitalno, te da je osobno uživao u Bourekovim radovima kao u apologiji života, ljepote, slobode.
Posvjedočio je da, kada danas gleda Bourekov opus vidi da je on mnogo slojevitiji, dublji i bogatiji po svim nijansama i svim elementima. Maroević je spomenuo kako je otvarao više umjetnikovih izložba za vrijeme njegova života i one su mu uvijek, rekao je, bile nekako euforične.
vezane vijesti
'Ne samo zato što Bourek više nije među nama, usudio bih se reći da je njegov opus postao melankoličniji, sjenovitiji, umjesto toliko erosa ima mnogo više tanatosa no što sam prije vidio ili mislio. Jednom riječu, jedno s drugim je komplementarno i na neki način dokaz je njegove dubine, a ne površnosti koja bi se mogla na prvi pogled učiniti', istaknuo je Maroević.
Mnogi su slikari našega vremena 50-tih i 60-tih godina prošloga stoljeća istraživali različite tehničke probleme i išli su naprijed na ovaj ili na onaj način i proširili naš senzibilitet, a Bourek je, smatra Maroević, imao tu sposobnost da nam govori, da nas se tiče, svojim motivima i sadržajima kao malo tko.
'Čini mi se da je, za razliku od drugih koji su hvatali trendove i vlakove, uvijek bio svoj, od početka je našao svoj način i izraz, držao ga se i ostvario, pa sada kada gledamo retrospektivno, njegovo mjesto u našoj umjetnosti je nemimoilazno, važno i epoholano', zaključio je Maroević.
Glavni tajnik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) Dean Friedrich podsjetio je kako Europski dan židovske kulture slavi 20. rođendan. Istaknuo je kako se ove godine program održava u 30-tak zemalja i na stotinjak lokacija, a tijekom rujna vidjet će ga između 250 tisuća i 300 tisuća ljudi.
ŽOZ se u program uključio prije 19 godina kako bismo, rekao je, predstavili židovsku kulturu široj javnosti, posebice židovsko lokalno stvaralaštvo. Uz to postoji i jedan drugi cilj, a to je umjetnost sama po sebi, jer je umjetnost bitni sastojak židovstva, što prozlazi iz temeljnoga židovskoga zakona - Tore.
Objasnio je kako paradoksalno, Tora uzdiže umjetnost, istodobno prikrivajući je u složenom kompleksnom tekstu u kojemu propisuje tehničke parametre predmeta koji služe obvezama, ali i estetske parametre, koji nisu jasno naznačeni.
Friedrich je napomenuo kako Židovi kažu da obvezu treba pratiti ljepota, odnosno umjetnost koja se dopada našim čulima i zato su predmeti judaike, posebice uporabni, često raskošni i umjetnički, a za Židove je, dodao je, umjetnost i kompetitivna prednost.
Izložba je otvorena do 29. rujna ove godine.
Po otvorenju izložbe, održan je koncert na kojemu su nastupili sopranistica Arijana Gigliani Philipp, bariotn Vitomir Marof, bariton, klarinetist Bruno Philipp i Tamara Jurkić Sviben na glasoviru, s djelima židovskih skladatelja Davida Meisela, Arona Marka Rothmüllera i Felixa Mendelssohn-Bartholdyja.
