Dulje od stoljeća nafta je jedan od najznačajnijih svjetskih strateških proizvoda, a moderno svjetsko gospodarstvo gotovo je nemoguće zamisliti bez nje. Nafta je, uz ugljen i zemni plin, bila osnovni pokretač razvoja modernog industrijskog društva, globalne ekonomije i tržišne dinamike. Stoga je svjetsko gospodarstvo iznimno osjetljivo na promjene uvjeta na tržištu energenata, odnosno na povećanje cijena i smanjenje ponude.

Ne bi li osigurali monopol nad svjetskim zalihama nafte, a zajedno s time i koncentraciju najveće političke moći, mala skupina britanskih i američkih kompanija - koje podupiru njihove vlade - stvorila je jedan od najvećih mitova moderne znanosti. Izmislili su mit o ograničenosti zaliha nafte, tvrdeći da je riječ o izvoru energije koji se brzo troši i koji je nekako nastao od bioloških naslaga prije nekoliko stotina milijuna godina procesom koji je u zapadnim knjigama o geologiji opisan vrlo nejasno. No svejedno se uzima kao nepogrešiva, znanstveno dokazana činjenica.

Nova knjiga Wiiliama Engdahla opisuje upravo začetak tog mita i njegovu ulogu u dvama velikim i razornim svjetskim ratovima, kao i u beskonačnim međunarodnim sukobima - od Hladnog rata do regionalnih ratova u Africi pa do Bliskog istoka i dalje - koje je poticala anglo-američka elita kako bi zadržala nadmoć nad naftom te kontrolirala dotok nafte i dolara koji su s time usko povezani. No ta kontrola leži u rukama nekoliko američkih i britanskih naftnih divova koji su se nekoć nazivali 'sedam sestara', ali sada su samo četiri - ExxonMobil, Chevron, BP i Shell...

Nova Engdahlova knjiga je zapravo zaokruživanje njegove priče o povijesti nafte ('Stoljeće rata', 'Stoljeća rata 2'). Engdahl započinje priču s otkrićem nafte i naglim porastom njezine važnosti nakon porasta proizvodnje automobila. No u svakom slučaju ne radi se o običnoj povijesti nafte već o tome kako moćni financijski krugovi koriste važnost nafte kao oružje za ostvarivanje svjetske političke moći; od izbijanja Prvoga svjetskog rata kada je Britanija bila vodeća u krugu onih koji su nakanili steći kontrolu nad poznatim nalazištima crnog zlata, pa preko Drugog svjetskog rata kada se u potjeru za naftnim resursima uključila i Njemačka (Hitler je napao Rusiju zbog naftnih energenata u Kavkazu).

Autor osvjetljava ulogu naftne politike i u uspostavi novoga poslijeratnoga neformalnog carstva neokolonijalizma, čime daje provokativan pregled povijesti posljednjih stotinu godina, dok u isto vrijeme uspješno izbjegava uobičajene klišeje desnoga i lijevog. Engdahl, uza sve to, ostaje aktualan pa tako zadnje poglavlje nosi naslov 'Od Tripolija do Kabula'.

Knjigu su osvojili:

Emina Hlobik
Branislav Dejanović
Krešimir Peranić

Nagradu šaljemo poštom na kućnu adresu.