Projekt Besplatne elektroničke knjige [BEK] Društva za promicanje književnosti na novim medijima proslavit će 26. svibnja dvadeset godina kontinuiranog rada objavljivanjem 31 novog izdanja, od kojih su gotovo polovica nagrađivana.
Uz tu će se obljetnicu u okviru biblioteka „Online“ i „Mali rakun“ objaviti 20 pjesničkih te četiri prozna djela suvremene hrvatske književne produkcije. Pjesnički naslovi bit će objavljeni 26. svibnja, točno na 20. godišnjicu javnog predstavljanja projekta BEK u okviru osječkog FAK-a.
To su „U polutami predgrađa“ Krešimira Bagića, „Metakmorfoze“ Alena Brleka, „Uzbrdo“ Ane Brnardić, „Pred gradom su kosci“ Gorana Čolakhodžića, „Heretik na 10 načina“ Tomislava Domovića, „Psiho, ptice“ Tihomira Dunđerovića, „Doba bršljana“ Davora Ivankovca, „Kafkin nož“ Dorte Jagić, „Sve jedno“ Zvjezdane Jembrih, „Ne poklanjaj srce divljim stvorovima“ Kristine Kegljen, „Čitanka“ Miroslava Kirina, „Slavlje na pučini“ Ljube Lozančić, „Sjene sjemenki“ Neve Lukić, „Disco inferno“ Romea Mihaljevića, „X“ Želimira Periša, „Bolest je sve uljepšala“ Marijane Radmilović, „Projekt Poljska“ Ivana Šamije, „Druga strana zrcala“ Andriane Škunce, „Svanuće“ Darije Žilić te „Vodostaj vrtoglavice“ Ivane Žužul.
U okviru proznog bloka u rujnu će se objaviti zbirka priča „100% pamuk“ Ivane Bodrožić koja je dobila nagradu 'Edo Budiša' za 2014., roman „Roki Raketa“ Zorana Malkoča, dobitnika tportalove nagrade za najbolji roman 2015., prozni zapisi „Samosanacije“ Suzane Matić te zbirka priča „Bog neće pomoći“ Marka Pogačara, nagrađena 'Edom Budišom' za 2012. godinu.
vezane vijesti
Ta se izdanja objavljuju uz financijsku potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija RH i Zaklade „Kultura nova“, dok će se uz potporu Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija RH i Zaklade „Kultura nova“, u kolovozu objaviti novo kolo biblioteke „elektroRI“, koja objavljuje naslove istaknutih riječkih autorica i autora.
Četvrto kolo obuhvaća četiri romana i dvije pjesničke zbirke: romane „Ilirik“ Mladena Blaževića, „Đavolja simfonija“ Davora Mandića, „Sad se napokon mogu popeti stepenicama“ skarlet_p i „Snoputnik“ Zorana Žmirića te zbirke pjesama „nakon povlačenja mora na kopnu će ostati samo dvodihalice i bunkeri Envera Hoxhe“ Sebastiana Antonia Kukavice i „Kako svezati cipele“ Nikole Petkovića.
Iz BEK-a najavljuju i da će krajem godine biti objavljen i jedan svjetski književni klasik – „Put do Indije“ Edwarda Morgana Forstera, u prijevodu Kristine Vlašić.
Broj čitatelja premašio početna očekivanja
Sve se knjige mogu čitati globalno i bez novčane naknade, a krajem 2020. projekt je premašio 3.7 milijuna korisnika, odnosno više od 190 tisuća godišnje.
Knjige su čitane ili preuzete 2,138.510 puta, u prosjeku je to po svakom naslovu više od osam tisuća čitatelja.
Dosad je objavljeno 267 naslova - 244 potpisuju suvremene hrvatske autorice i autori (čitano ili preuzeto 1,817.597 puta), dok je hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova 223. Čak njih 118 su pjesničke zbirke, koje su čitane ili preuzete 664.989 puta, što je u prosjeku više od 5.600 po pjesničkom naslovu, daleko više nego što su u prosjeku čitane tiskane pjesničke zbirke, ističu.
Proznih naslova je točno stotinu, čitani su ili preuzeti 718.495 puta, ili u prosjeku više od 7.100 po naslovu. Dramskih naslova objavljeno je tek četiri, s 36.683 čitanja ili preuzimanja.
Brojke su to koje višestruko nadmašuju očekivanja koja su pokretači projekta imali 2001. godine, kad je elektronička knjiga u Hrvatskoj bila manje ili više nepoznat pojam, a čitatelji elektroničkih knjiga bili su egzotična i malobrojna skupina računalnih entuzijasta te nešto širi krug akademske zajednice, kažu iz Društva.
Dodaju da je, unatoč tome, temeljna hipoteza pokretača projekta – da recepcijski život knjige može biti puno dulji od komercijalnog života knjige, kao i to da komercijalno nakladništvo treba nadopuniti komplementarnim nekomercijalnim nakladničko-distribucijskim platformama kako bi se ostvario puni potencijal recepcijskog života knjige – pokazala se točnom.
Sve prednosti online distribucije književnih naslova neočekivano su se istaknule tijekom pandemijskog 'zaključavanja', kada je pristup tiskanim knjigama postao otežan ili čak nemoguć, zbog ograničenja u radu knjižara i knjižnica, a čitanje i preuzimanje BEK-ovih naslova zabilježilo nagli četverostruki porast, ističu.
