'Od najmlađih do najstarijih, svi mi volimo čitati. Danas je kišovito pa ću sigurno pročitati veći dio knjige koju sam posudila prije nekoliko dana', objašnjava Kirasić.

Najčešće posuđuje prozna djela, a pritom ne presuđuje žanr ili geografsko porijeklo autora. 'Zanima me sve osim ljubića. Čitala sam autore sa svih kontinenata', kazala je najvjernija korisnica GISKO-a.

Njezina strast razbuktala se od umirovljenja do kada je bila učiteljica u školi i kasnije odgajateljica u dječjem vrtiću. Neprestano je bila povezana s knjigama pa u mirovini svakodnevno čita po tri do pet sati i pri tome obradi najmanje 150 stranica.

Dubravka Pađen Farkaš, ravnateljica knjižnice, u svojim evidencijama ima podatke o najranijim posudbenim aktivnostima gospođe Kirasić. 'Pratimo koliko je korisnik aktivan i ugodno nas je iznenadilo što je ovogodišnja dobitnica naša članica od svog petog razreda osnovne škole', zadovoljno je primijetila ravnateljica Farkaš.

Najčitatelji se u GISKO-u proglašavaju od 2001. što pohvaljuju i u Hrvatskom čitateljskom društvu. Frida Bišćan, dopredsjednica društva, kaže da su ovakve aktivnosti važne za širenje kulture čitanja, jer knjižnice već niz godina nude sve više informacija. 'Knjižnice su uvijek uz knjige imali i periodiku i ostale tiskane sadržaje, ali sada su te informacije dostupne na svim medijima.'

Kao ravnateljica Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu Bišćan se također susrela s izvanrednim čitateljima, kojima godine očito nisu prepreka u postizanju rekordnih rezultata.

Najvjerniji korisnici lani su bili Karlovčani desetogodišnji učenik Toni Kvaternik sa 136 knjiga učenica Elena Babić sa 126 naslova te radnica Alenka Jurčić sa 161 djelom. Ali najaktivniji je najstariji čitatelj karlovačke knjižnice Miroslav Čaić, koji je lani pročitao 215 knjiga, s tim da je naslov prvoga odnio i pretprošle godine.

U usporedbi s rezultatima nedavnog istraživanja GfK, primjeri najčitatelja djeluju nestvarno. Anketa provedena među 800 ispitanika krajem 2011. pokazala je da 44 posto ispitanika pročita jednu knjigu u tri mjeseca, 56 posto u tom razdoblju ne pročita nijednu. Doduše, dio ispitanih pročitao je i po dvije knjige godišnje, dio manje, ali opće prosjek opet je katastrofalan, jer proizlazi da prosječan stanovnik Hrvatske pročita tri knjige godišnje.

Istraživanje je provedeno na inicijativu udruge nakladnika Knjižni blok pa Bišćan dodaje da slika ne mora biti toliko crna.

'Imamo preko deset tisuća korisnika, ali to nije konačan broj naših čitatelja. Mnogi od njih knjige posuđuju familijarno. Cijele obitelji koriste jednu iskaznicu. Dakle, broj korisnika daleko je veći', naglasila je Bišćan.

Preko deset tisuća korisnika upisala je i osječka Gradska i sveučilišna knjižnica, ali budući da je Osijek sveučilišni grad, treba dodati knjižnice u okviru svih 11 fakulteta, pet sveučilišnih odjela i jednoj akademiji.