Nakon skandala s azilantima na Trgu Europe, križanju Cesarčeve i Vlaške ulice, nastavila se rasprava oko 'neslavnih' radova na pješačkoj zoni, centralnom projektu 'trga' te ostalim elementima koji, sudeći po brojnim stručnim mišljenjima, nagrđuju gradski prostor.

Najviše negodovanja ipak je izazvao 'spomenik' ulasku u Europsku uniju kojem se prigovara populistički i naivan način izrade te uvozni granit.

'Dijete u osnovnoj školi nacrtalo bi zvjezdice kad bi mu učitelj rekao da zamisli nešto što ima veze s Unijom. Spomenik je strašno loš. Gore je nego u socrealizmu', napisao je za Jutarnji list Vedran Ivanković, profesor na Arhitektonskom fakultetu. Njegovo mišljenje dijele i povjesničari umjetnosti Krešimir Galović i Snješka Knežević. Tako Galović napominje da 'kiparska kreacija Branka Silađina nije nimalo originalna'.

'Još prije nekoliko desetljeća barem jednu istu takvu imala je gotovo svaka JNA kasarna, a koliko se sjećam, bila je jedna i u naselju Omladinske radne akcije Sava kod Jakuševca, samo što je u kocku još bio zabijen i kramp – toliko o umjetničkim dosezima ove instalacije', piše Galović koji je za pokretanje inicijative da se na trgu postavi jedna od skulptura Dušana Džamonje. 'Spomenik je nadasve naivan: zvijezda na kojoj sjedi kocka. Poruka nije čak na razini dječjeg vrtića', jasna je bila Snješka Knežević, kojoj bi bilo zanimljivo znati što bi predložili Marija Ujević ili Boris Bućan.

Arhitekt Branko Silađin odgovara da 'kad je riječ o Znamenu (ne spomeniku) ulaska u EU, uistinu ne postoji suglasnost struke, no kako je najveći prigovor deskriptivnost, a cilj je i bio označavanje datuma, i dalje ne vidi potrebu šifre kao potrebe čitanja'.

'Zapravo je kompliment ako je postignuta jednostavnost dječjeg čitanja. Postava znamena bila je ključ formiranja ovog novog javnog prostora, nisam čuo da netko nije razumio njegovo značenje, a stalno dječje osvajanje samo potvrđuje stvoreni novi urbanitet prostora. Na komentar da je izrađen od uvezenog granita, kaže da Hrvatska nema izvorište kamena koji zadovoljava vremenske i tehničke uvjete ovih prostora i to je bio ključni razlog izbora materijala', kaže Silađin.

'Nije potrebno, zar ne, izraziti sumnju da bi bilo koje rješenje moglo stvoriti konsenzus struke. Prijedlog sadrži i formiranje atraktivnog ambijentalnog pješačkog prolaza 'Potok' na djelu povijesnog toka potoka Medveščak između Bakačeve i Cesarčeve ulice, namijenjenog stvaranju clustera sitnih sadržaja namijenjenih sve većim potrebama brojnih turista. U tom okviru riješilo bi se pitanje zelene površine i neprimjerenog pristupa javnom WC-u, no to je 40 godina stari prijedlog koji je i dalje 'druga faza'.

Sve u svemu, ja vjerujem u ideju stvaranja Zone njegovanog povijesnog urbaniteta, a pravu ocjenu moguće
je dati tek nakon građevinskog završetka, formiranja visokog zelenila, ulaska i stvaranja urbanog života, kao što već rekoh, za tri do četiri godine', zaključio je Silađin.

'Povijesna sudbina tog prostora može se analizirati i kao poslije svake izgubljene bitke zaključivati što je trebalo. Osobno sam nekoliko puta sudjelovao u natječajima koji su bili ili sadržavali sudbu ovog prostora (za Gradski podrum dobih jednu od nagrada, a za okoliš Trga prvi plasman) no smatram da je nakon neke realizacije, jedino konstruktivno govoriti što sada dalje...

Možemo govoriti o sadržajnoj strukturi kojom upravlja kao i uvijek Vrijeme, a o oblikovanju je nepobitnu činjenicu izrekao nenadmašni Febo Fabijanić: '... ja bih to drugačije (... još iskrenije: bolje!)' Tu bih se nadovezao na njegovu isto tako neoborivu životnu činjenicu da se sve radi fragmentarno... kao i da iskustveno nije realno doći do rezultata temeljne analize momentalnih i planiranih potreba svih vrsta prometa, parkiranja, snabdijevanja i da onda to može biti garant uspješnosti. Još jedna činjenica, ne samo naših prostora: grad je uvijek nastajao fragmentarno, a svaki fragment odslik je vremena u kojem je nastao', smatra Silađin koji 'brani' i donosi svoje uvide o rješenjima pješačke zone, drvoreda i klupica.

'Ova pješačka zona nastala je spontano jednom akcijom kao odgovor na formiranje parkirališta za 104 automobila u prostoru uvijek namijenjenom pješaku (pa i u uvjetima zadnjeg natječaja). Prilažem i skice nastale direktno nakon informacije da je već provedena i javna nabava za izvedbu parkirališta s neodgodivim rokom izvedbe 27. lipnja, s obzirom na to da je za sjedište Komisije EU odabran upravo novi Ban-Centar

Prijedlog je baziran na svim današnjim realnostima fragmentiranja i segmentiranja organizacije urbanog života. Prihvaćanje momentalnih prometnih uvjetovanosti, osim parkiranja, ali i formiranje jedinstvene podne plohe, zajedničkog korištenja (Shared space) što omogućava uspostavljanje primjerenog odnosa nužnog, ali umirenog prometa i pješaka s tendencijom ukidanja prometa i vremenski kontroliranog snabdijevanja.

Formiranjem drvoreda, osim urbane ugode, umanjuje se sraz mjerila tog dodira donjogradske blokovske izgradnje i povijesne strukture Kaptola i njegova podgrađa. Drvored koji prati povijesni tok Vlaške ulice stvara mali Trg Europe kojim uvijek konfliktna, a arhitektonski vrijedna Planićeva kuća dobiva sebi primjeren prostor koji tako postaje poveznica tog sraza povijesnih gradskih slojeva.

Cilj ovog osvajanja je stvaranje javnog prostora i uvjeta za inicijaciju primjerenog urbanog života za koji ne bi smjelo biti uzor današnje kancerogeno ugostiteljsko raubovanje javnog prostora kao što su Bogovićeva, Cvjetni trg, Tkalča.....

Identitet prostora čini i mora činiti povijesna slojevitost i urbanitet primjeren današnjim potrebama grada. Svjesno su izbjegnute dizajnerske geste, jednoobraznošću tretmana plohe, a naglašenom jednostavnošću, demokratičnost u korištenju prostora. Oznake kretanja vozila nadam se da će uskoro nestati, kao i nesretni i besmisleni kružni tok u Bakačevoj ulici, te da će se tom prostoru uskoro priključiti i današnje parkiralište u ulici Pod zidom.

Jednaki pristup je doveo i do izbora klupa. Izabrane klupe unatoč brojnim dizajnerskim pokušajima, ostale su funkcionalno najkvalitetniji proizvod urbanog namještaja u svijetu (premijera olimpijade u Münchenu!). Klupe ugodne za sjedenje, upotrebljive par minuta nakon kiše i u svim vremenskim razdobljima, lakog održavanja i prihvatljive cijene te nenametljiva dizajna', objašnjava.