Za izložbu je okupljena građa iz muzeja i privatnih zbirki, a nisu obuhvaćene samo umjetnine, nego i različiti predmeti koju u svojoj biti imaju šifru smrti, rekao je autor izložbe Zvonko Maković.　

Po njegovim riječima, izložbom se o smrti po prvi put želi govoriti kao o bitnome egzistencijalnom, društvenom, pa i kulturnome sadržaju na više razina.　

Izložena su umjetnička djela nastala od kraja 19. stoljeća do danas, odabrana iz korpusa hrvatske moderne i suvremene umjetnosti koja, napominje Maković, osim vremena i sredine u kojoj stvaraju, povezuje tematska okosnica - umjetnici na izravniji ili pak nešto skriveniji način u svojim djelima govore o smrti i prolaznosti, o kraju, rasapu i nestajanju.　

Naslov "Put u vječnost" preuzet je od naziva slike Gabrijela Jurkića iz 1918. koja predstavlja alegoriju smrti, čest motiv hrvatskih slikara i kipara s kraja 19. i početka 20. stoljeća, osobito u segmentu simbolizma.　

Izložba donosi, među ostalim, djela Vlahe Bukovca, Mirka Račkoga, Ljube Babića, koja je zastupljen s najviše djela - njih sedam iz svih razdoblja među kojima je i "Ljuština na odru" iz 1922., Krste Hegedušića, Ivana Generalića, Ede Murtića, Miljenka Stančića, Julija Knifera, Vanje Radauša.　

Temom smrti na izložbi se bave i suvremeni umjetnici - Ivan Faktor predstavlja instalaciju nastalu tijekom ratnih razaranja Osijeka, čijim se aktiviranjem na podlozi uništenih televizora oblikuje križ uz zvukove granatiranja, Alem Korkut izlaže svoj autoportret u glini uz video projekciju njegova rasapa, Ante Rašić bijeli lijes dopunjen ogledalima kojima gledatelja uključuje u prostor smrti, a Damir Sokić Električnu stolicu (Crni pravokutnik i crveni krug, 2008.), vjernu kopiju stroja za izvršenje smrtne kazne.

Osim slika, crteža i skulptura, izložba donosi niz fotografija, maketa nadgrobnih spomenika te predmeta vezanih uz temu smrti i religijske obrede, od nakita, odjeće, posmrtnih maski (Stjepana Radića, blaženog Alojzija Stepinca), knjiga za evidenciju umrlih i relikvija, do onih koje predstavljaju tu temu kroz različite konfesije. 　

Jedna je izložbena prostorija u Klovićevim dvorima posvećena slikama lubanja riječkog umjetnika Maura Stipanova, inspiriranima djelima talijanskog pjesnika i filozofa Giacoma Leopardija.　

Fotografskim printovima predstavit će se i neka od najljepših hrvatskih groblja, a jedna od soba s dokumentarističkim materijalima podsjeća na povijest udruge Posmrtna pripomoć.　

Antonio Picukarić, ravnatelj zagrebačke Galerije Klovićevi dvori, rekao je kako se tom izložbom obrađuje tema koja nije popularna, no pokušali su kroz djela najboljih hrvatskih autora smrti dati dignitet.

Kustosica izložbe, koja će biti otvorena do 6. studenog, je Danijela Marković, a postav potpisuje Nikolina Jelavić - Mitrović.