'Film nije samo zabavni ili kulturni proizvod već i način da se propituje svijet, svojevrsno istraživanje. Kao što znanstvenik koristi mikroskop da vidi najmanju fizičku pojavnost, tako kamera i montaža mogu biti sredstvo da propitujemo život i ljude', objasnio je Jude kroz razgovor s kolegom Igorom Bezinovićem održan u srijedu u programu Industrija.

Taj majstor rumunjskog novog vala i jedan od najcjenjenijih europskih redatelja današnjice, vjeruje da, iako povijest, književnost ili sociologija mogu vjerojatno napraviti više u istraživanju svijeta, film svakako može doći do nekih spoznaja. Humanističke teme zanimale su ga od mladosti, nakon što je proveo, kako kaže, sretno djetinjstvo na selu s djedom i bakom, okružen prirodom, životinjama i drugom djecom. U srednju školu kreće u Bukureštu, a iako mu se život u gradu nije svidio, omogućio mu je pristup kazalištu, filmu, književnosti.

Sve više ga je privlačio film, no kako su ga triput odbili u Nacionalnoj filmskoj školi, obrazovanje je stjecao u privatnoj školi te radio kao kao pomoćnik redatelja i pomalo počeo režirati sapunice, TV emisije, reklame, videospotove, teleshoppinga. 'Baš i nije akademski background, no to mi je davalo plaću i mogućnost da isprobam opremu, kamere, ekipu, pa je ipak bilo korisno, iako vrlo iscrpljujuće. Kad sam napokon došao do pravih filmova osjećao sam se kao da sam na odmoru jer više nisam radio 16 sati na dan', ustvrdio je.

Nisam više htio trošiti energiju na nešto što ne želim

Kaže da je bilo frustrirajuće jer se želio drugačije izražavati i istraživati stvarnost, a prijelomni trenutak bio je kada je, dok je radio reklamu za lijek protiv hemeroida, razgovarao s prijateljem, kazališnim redateljem koji je ushićeno govorio o tome kako radi Čehova.

'Pomislio sam kako je dobro kada se netko bavi Čehovom, a ne hemeroidima i kako bih trebao svu tu energiju, vrijeme i talent prestati trošiti na nešto što ne želim, već na filmove koje želim raditi', istaknuo je. Jedna od njegovih strasti je povijest jer u ovom dijelu Europe 'svi znamo kako je veliki teret povijesti na našim ramenima i kako društvo nekad povijesne narative koristi na toksičan i nepraveden način.'

'Kao građanina Rumunjske i Europe zanimljivo mi je govoriti o povijesnim i političkim događajima o kojima nitko od mojih rumunskih kolega ne govori. To mogu razumjeti ljudi iz Hrvatske i u tom smislu dvoje je umjetnika bitno utjecalo na mene, kazališni redatelj Oliver Frljić i književnica Daša Drndić, pročitao sam sve njene prevedene knjige. Čitao sam i djela Slavenke Drakulić i Dubravke Ugrešić', napomenuo je. Upitan od publike za savjet mladim filmašima Jude je rekao da smatra kako se u njihovom poslu ne mogu dati univerzalni savjeti."Srećom radimo umjetnost koja ne može ući u ladice dobrih i loših savjeta, možda bi vam mogao reći radite više ili manje, čitajte ili nemojte čitati, gledajte ili nemojte gledati filmove, sve je moguće. Nemojte puno komplicirati", poručio je.

Stari znananc ZFF-a, ove godine u programu Ponovno s nama

Jude je primjećen kratkim filmom 'The Tube with a Hat' iz 2006. koji je osvojio više od 50 međunarodnih nagrada. Njegov dugometražni prvijenac, 'Najsretnija djevojka na svijetu' (2009.), prikazan je na više od 50 međunarodnih festivala, a dobio je i posebno priznanje Zagreb Film Festivala. Uslijedili su 'Bravo!', 'Srca s ožiljkom' i 'Svi u našoj obitelji', koji su osvojili niz nagrada, a u dukometražni film ušao je radom 'Mrtve nacije'. Dugometražni film 'Ne zanima me ako u povijesti ostanemo zapisani kao barbari' osvojio je Kristalni globus za najbolji film i nagradu Europa Cinemas Label u Karlovim Varima. Više je puta nagrađivan na ZFF-u, za filmove 'Najsretnija djevojka na svijetu', 'Svi u našoj obitelji' i 'Bravo!', a ove godine predstavljen je njegov posljednji film 'Velika slova' u u sklopu natjecateljskog programa Ponovno s nama.

U tom filmu ulazi u arhive Ceauşescuova režima, obavještajnih službi koje otkrivaju da iza parola protiv komunizma koje su se pojavile na zidovima stoji 16-godišnji učenik. Film se najavljuje kao 'fascinantna i zastrašujuća istraga nacionalne prošlosti te važno upozorenje o opasnostima kolektivnog zaborava.' Natjecateljski program Ponovno s nama, koji donosi nove filmove redatelja koje ZFF prati od samog njihova početka, a najbolji će po izboru publike dobiti Zlatni bicikl.

Za filmove se glasa na stranici pojedinog filma u trenutku prikazivanja na kinoeuropa.hr, što će nekim glasačima donijeti nagrade, paketi za gledanje filmova na toj platformi. Nagradne pakete može se iskoristiti do 31. listopada 2021. godine, a dobitnici će se biti izabrani nasumičnim odabirom.