Kako kroz glazbu obilježiti život i stvaralaštvo jednog genija? Zagrebačka filharmonije je odabrala multivarijantni ulazak u njegovu nutrinu, duhovnost, igru, odlučnost, krhkost i snagu zajedno. Koncert je stoga podijeljen u tri djela, svaki po tri skladbe, stoji u najavi.

Prvi dio smo nazvali - opisnim. Tu je Schubertova Ave Maria koja je bila izvedena na njegovom sprovodu, a u našoj interpretaciji i aranžmanima Marina Rabadana, te u izvedbi Hrvatskog vokalnog sastava Sveti Blaž i Zagrebačke filharmonije, zatim slijedi doživljaj Tesinog djetinjstva u Lici kroz autorsku skladbu Smiljan Dubravka Palanovića te kraj opisnog djela završavamo autorskom skladbom Dubravka Palanovića Putovanje u kojem je opisan put jednog znanstvenika od rodnog Smiljana, preko gimnazije u Karlovcu do New Yorka, gdje je kao znanstvenik doživio vrhunac i gdje je dočekao svoj kraj u hotelu New Yorker prije točno 80 godina, nakon što je umrla njegova voljena golubica.

Skladatelji: Frano Đurović, Dubravko Palanović i Marin Rabadan

Dirigent: Dawid Runtz

Režija: Petra Radin

U izvedbi: Zagrebačka filharmonija i Hrvatski vokalni ansambl Sv. Blaž

Zavojnicu kreirao za Tehnički muzej: Ivan Kožar

Ličko nijemo kolo izvodi: Hrvatsko kulturno – umjetničko društvo 'Degenija' Gospić

Video – kamera: Filip Bašić

Video – montaža: Sanja Pađen

Oblikovanje svjetla: Dina Marijanović

Glas Nikole Tesle: Vladimir Tintor

Postav scene: Branko Lepen

* Ne preporuča se osobama s elektrostimulatorom srca i osobama s epilepsijom.

Dubravko Palanović:

'Pisanje glazbe na temu života i djela genija kakav je bio Nikola Tesla , čini mi se kao neuhvatljiva nit. Prije nego što sam počeo pisati, osjećao sam se nedostojno, maleno. Svakako, to nije bio lak zadatak.'

'Glazbena priča ne ide kroz Teslin život do kraja linearno i kronološki jer glazba, po mom sudu, ne može tako ići kad opisuje nečiji život i rad. Ona ima svoj vlastiti život, bez obzira što god mi pokušali riječima pokušati opisati, dočarati, dokazati, objasniti.'

Drugi dio koncerta nazivamo inspirativnim, i tu opisujemo ono što ga je okruživalo, gdje je živio i čime se napajao dok je stvarao najveće izume. Prva skladba drugog djela je Central Park In The Dark skladatelja Charlesa Ivesa, njegovog suvremenika, koji opisuje New York u vremenu kada je Tesla tamo živio. Zatim slijedi Johan Sebastian Bach, kojeg je izumitelj volio slušati, a i znakovito je zbog brojke tri koja je pratila i poznatog skladatelja i izumitelja. Skladbu Tokata i fuga u d-molu izvesti će Zagrebačka filharmonija.

Završavamo drugi dio skladbom Vilinski kralj Franza Schuberta, prema pjesmi Johana Wolfganga Goethea, kojom dajemo važnost književniku i pjesniku kojeg je izumitelj često citirao i štovao, a koju možemo doživjeti i dublje jer opisuje smrt sina na konju, što podsjeća na nesretan kraj Teslinog brata, što je ostavilo biljeg velike tuge u njegovom životu. Aranžmane za skladbu Vilinski kralj potpisuje Marin Rabadan, a izvoditi će Hrvatski vokalni sastav Sveti Blaž i Zagrebačka filharmonija uz Teslinu zavojnicu.

Posljednji dio pod nazivom prijelaz, a sastoji se od tri autorske skladbe.

Prvu potpisuje skladatelj Frano Đurović pod nazivom 'Tesline frekvencije' koja se sastoji od tri kontrastna stavka, attacca. Prvi stavak 'To je ona druga slika' opisuje reminiscencije na Liku, Ameriku, Nijagaru. Drugi stavak pod nazivom 'Hvala ti, majko moja' opisuje Teslinu ljubav prema majci, a izvesti će ga a cappella Hrvatski vokalni sastav Sveti Blaž. Treći stavak pod nazivom 'Bez ispaljenog metka od nepoznatog strijelca' zamišljen je kao koncert za Teslinu zavojnicu i orkestar.

Frano Đurović:

'Jedino čisto u Teslinom životu, osim posvećenosti svom poslu, je bila ljubav prema majci. Kada je čuo da se razboljela odmah se vratio u Hrvatsku. Majka ga je čekala i čim je došla, umrla mu je na rukama. To je trenutak koji sam pokušao opisati. Zahvalu svojoj majci'.

Slijedeća skladba Let besmrtne ljubavi Marina Rabadana, opisuje Teslinu veliku ljubav prema golubovima s kojima je živio u hotelu New Yorker, a posebno prema jednoj golubici. Kada je ta golubica umrla, umro je i on. Golubica također može biti i simbolika za mir, koji je toliko želio i za koji je stvarao vjerujući da radi za malog čovjeka, ali i kao Duh Sveti – kao nadahnuće, nepresušna inspiracija i kiša ideja. I, na koncu – kao opis jednog znanstvenika koji je bio izrazito duhovan i koji ruši predrasude o spajanju znanosti i duhovnosti. Kada tome pridodajemo i umjetnost, vjerujemo da smo dobili tu brojku tri koju je inkorporirao u svaki segment svog stvaralaštva i života.

Marin Rabadan:

'Ova skladba oda je jednoj nesebičnoj, neokaljanoj i čistoj ljubavi koja ne poznaje prepreke i granice. Let golubice iznad New Yorka predstavlja slobodu duha i neopterećenost običnim i materijalnim. Vinuvši se u zrak, sve granice nestaju, svi okovi pucaju, sve se predrasude rasplinju, a ostaje samo ljubav. Bezgranična, beskonačna'.

Posljednja skladba ne označava kraj, nego zapravo početak. Svjetlo skladatelja Dubravka Palanovića govori o besmrtnosti, odlasku, prelasku, zatvaranju kruga. Tu besmrtnost možemo interpretirati kroz duhovno vjerovanje, ali i kroz izume koje ne prestajemo otkrivati i kroz koje Nikola Tesla i dalje živi. Palanovićevu skladbu izvesti će Zagrebačka filharmonija uz Hrvatski vokalni sastav Sveti Blaž i Teslinu zavojnicu.

Dubravko Palanović:

'Ovaj stavak ima puno simbolike, kao i cijela skladba. Naslov trećeg stavka Svjetlo je slojevit. S jedne strane možemo ga promatrati kao Teslino uvjerenje, da se svi pretvaramo u svjetlo nakon smrti i da samim time ne umiremo. To je njegova religijska komponenta koju je uvijek naglašavao. S druge strane, njegovi izumi su vezani za svjetlo, tj. svjetlo je produkt njegovih izuma. S treće strane, one biblijske, svjetlo je ono čemu težimo i ka čemu idemo – 'Bog je svjetlost'.

Petra Radin:

Tri praizvedbe, tri renomirana skladatelja stvaraju u čast Tesli. Ovo je oda znanstveniku kroz jezik glazbe, jezik koji je Nikola Tesla jako dobro poznavao. Ljubav između znanosti i umjetnosti potvrđuje i slogan sezone Zagrebačke filharmonije, a to je – Frekvencija srca. Vrhunsku glazbu izvodi najstariji hrvatski orkestar – Zagrebačka filharmonija, pod vodstvom šefa dirigenta, Dawida Runtza. A ja sam presretna da napokon svjedočim onome što sam dugo sanjala – koncert orkestra s Teslinom zavojnicom.

Čast je stvarati za genija čovječanstva koji nas je sve zadužio svojim pronalascima, ali i vjerom u dobro i velikodušnošću kojom nas je darivao za dobrobit čovjeka. Njegovi izumi na daljinsko upravljanje koje je patentirao baš u studenom, kada i mi obilježavamo veliku obljetnicu njegove smrti, bili su namijenjeni za povezivanje svijeta.

Odlomak iz njegove autobiografije 'Moji pronalasci' urezuje svaku riječ u srcu jer gotovo utopijski iskreno vjeruje da će njegovi izumi doprinijeti tako željenom miru, spajati ljude koji će moći bolje komunicirati i više neće biti gladi, mržnje, bijede... neće biti rata. Gdje smo danas i što bi rekao naš znanstvenik? Što svatko od nas može napraviti da njegova vizija zaživi u ovim danima kad ratovi bujaju svijetom? Vjerujem puno. Jer svi imamo ulogu. Mi našu igramo onako kako najbolje znamo – kroz umjetnost.

Vjerujemo da je nama umjetnicima ostavio veliku odgovornost da se neprestano nadahnjujemo i stvaramo i tako susrećemo velikog znanstvenika, genija, u najintimnijem djelu punine – u malenosti.