Zagrebački HNK najavljuje praizvedbu baletne drame Gospođa Bovary u režiji Valentine Turcu

Valentina Turcu, nagrađivana koreografkinja i redateljica koja je bila nominirana za prestižnu baletnu nagradu Kyoto Prize, upustila se u novu pustolovinu stvarajući neorealističku baletnu dramu pod naslovom Gospođa Bovary prema motivima istoimena romana Gustavea Flauberta koja će biti praizvedena 25. lipnja u zagrebačkom HNK

Gustave Flaubert uzdrmao je francusko društvo 19. stoljeća. Beskompromisno i strastveno traganje za istinom i ljepotom, što su dva glavna atributa istinskoga umjetnika u novoj se baletnoj kreaciji Valentine Turcu opiru uvriježenim konvencijama, zadirući duboko ispod površine Flaubertova remek-djela, stvarajući potpuno nov lik upečatljive žene. Emma izlazi iz okvira svojega vremena i društva, oslikavajući naš postčinjenični društveni život opterećen lažnim vijestima, lažnom ljepotom i lažnim prijateljstvima. Stalno težeći samopotvrđivanju, Emma žudi za pažnjom i važnošću među običnim ljudima.

Glavna umjetnička motivacija Valentine Turcu ogleda se u odbacivanju sveprisutna osjećaja praznine, nemoći i patološkog kompulzivnog ponašanja koje vlada današnjim postmodernističkim i konzumeričkim društvom. Poput detaljne Flaubertove analize, savršena literarnog stila, naracija njezina baleta vodi publiku na uzbudljivo samootkrivajuće putovanje, puno kontrasta, seksualnog naboja i obamrlosti, velikih ideja i ponora požude. Osim toga, kvaliteta ove baletne produkcije očituje se i kroz precizne scene koje se izmjenjuju filmskom brzinom, otkrivajući složenost Emmine psihe. Gorljivoj, ali i potresnoj viziji Emmina unutarnjeg svijeta besprijekorno odgovara Chopinova glazba, suprotstavljena i dopunjena minimalističkim glazbenim djelima Philipa Glassa. Emmina neprestana žeđ za ljubavlju i pustolovinama, njezina usamljenost, nepodnošljiva dosada, praznina i autodestruktivno ponašanje, postaju glavne koordinate umjetničkoga postupka Valentine Turcu, stvarajući zavodljivu suvremenu kazališnu atmosferu, u kojoj se Emma oslobađa društva koje je guši.

O autorici:

Valentina Turcu rođena je u Zagrebu, gdje je od najranijega djetinjstva bila vezana uz baletnu umjetnost jer su njezini roditelji Maja Srbljenović i Marin Turcu bili prvaci Baleta HNK u Zagrebu, prenoseći na nju znanje i ljubav prema baletu. S devetnaest godina, baletno obrazovanje je nastavila u L’École-Atelier Rudra Béjart u Lausannei, gdje je usavršila svoje iznimne plesačke vještine i razvila jedinstven stil te ostvarila niz uloga širokoga raspona u baletima slavnoga Mauricea Béjarta. Poslije toga veći je dio njezine plesačke i koreografske karijere vezan uz mariborsko Slovensko narodno gledališče. Prepoznata kao jedna od najkreativnijih plesnih umjetnica Slovenije, dobila je nekoliko prestižnih nagrada; za ulogu u Tangu Edwarda Cluga 1999. je dobila nagradu Udruge baletnih umjetnika Slovenije, a 2006. nagradu publike na festivalu Zlatni lav. Istu nagradu dobila je i 2007. za interpretaciju u baletu Lacrimas E. Cluga. Na Svjetskom natjecanju baletnih umjetnika u Nagoji 2002. osvojila je brončanu medalju, a njezina koreografija Rožmarin 2007. dobila je nagradu za najoriginalnije baletno djelo na Slovenskome baletnom natjecanju. U cjelovečernjem autorskom projektu La Callas 2008. na sceni je spojila plesače, glumce, operne pjevače i orkestar. Udruga baletnih umjetnika Slovenije dodijelila joj je godišnje nagrade 2008. i 2013. za iznimne koreografsko-redateljske dosege. Balet Romeo i Julija Prokofjeva postavljen u mariborskom baletu 2012. oduševio je publiku i kritiku na gostovanjima diljem Europe, dok je autorica nagrađena slovenskom državnom nagradom kao producentica i koreografkinja. Godine 2013. prikazan je na Dubrovačkim ljetnim igrama, a premijerno ga je postavila u Nacionalnome baletu u Rigi i Opernome kazalištu u francuskome Metz Métropole.

Proba predstave, foto: Mara Bratoš

Koreografirala je razne produkcije, od klasičnih narativnih baleta do modernoga plesa, od velikih produkcija do pojedinačnih koreografskih brojeva za gala koncerte. Spomenimo Bolero, Carmen, Hamleta, Peera Gynta, Majstora i Margaritu, Anu Karenjinu, Opasne veze, Oluju, Ondine, Operu za tri groša, Krvavu svadbu, Don Juana, no to su samo neke od istaknutijih produkcija iz njezina velikog i raznovrsnog opusa koji je gradila kao koreografkinja, redateljica, autorica libreta i/ili glazbenih koncepcija. Jedan od njezinih zadnjih projekata bio je balet Evgenij Onjegin postavljen 2016. u Baletu mariborskog SNG-a koji je nagrađen nagradom Grada Maribora Glazer 2017. Časopis Dance Europe proglasio je predstavu jednom od najboljih pet baletnih premijera u Europi u sezoni 2016./2017., uvrstivši autoricu uz bok koreografima A. Watkinsu, A. Khanu, C. Pite, L. Scarlettu, dok je njezino matično mariborsko baletno kazalište stavljeno uz Dresdensku Semperoper, Engleski nacionalni balet, Norveški nacionalni balet, londonski Kraljevski balet.

Proba predstave, foto: Mara Bratoš

Proteklih godina Valentina Turcu surađivala je i s nekoliko značajnih slovenskih i europskih baletnih kazališta, u Hrvatskoj s nacionalnim Baletom u Zagrebu i Splitu, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskim ljetom. Za Društvo baletnih umjetnika Slovenije rad Valentine Turcu predstavlja nov pomak u kvaliteti i izrazu suvremenoga klasičnog baleta, stoga je 2018. i dobila najveće slovensko priznanje za umjetnička dostignuća Prešernovu nagradu. Iste je godine bila nominirana za najveću japansku nagradu Kyoto koju Fondacija Inamori dodjeljuje za globalna dostignuća na području tehnologije, znanosti, umjetnosti i filozofije.

Za baletno djelo Smrt u Veneciji prema noveli Thomasa Manna koji je postavila u Baletu HNK u Zagrebu 2018. nagrađena je Nagradom hrvatskog glumišta. Praizvedba baleta Gospođa Bovary prema romanu Gustavea Flauberta, za koji je Valentina Turcu autorica koreografije, režije, libreta i glazbenog odabira je njezina 140 predstava.