'Nema nikakve sumnje da od 1960. pa do 2011. godine, dokada imamo službene podatke, raste stopa razvoda braka u Hrvatskoj. Ona je još uvijek niža od europskog prosjeka, ali ako se nastavi ovakav trend, a sve ukazuje na to da hoće, onda ćemo za dvije-tri godine doseći prosjek Europske unije, a to je 34 razvoda na 100 brakova', objašnjava profesor Josip Obradović, najveći autoritet na području sociologije obiteljskih odnosa.

Individualistički pristup pojedinca, netrpeljivost, nespremnost na suradnju, želja za afirmacijom u karijeri, nova podjela poslova, sve veći zahtjevi od partnera i sve to još opterećeno ekonomskom krizom utjecali su da ta brojka u Hrvatskoj već godinama ima trend rasta. Nije ni čudno stoga da svaki treći brak u Hrvatskoj završava razvodom.

No razlozi za razvod u Hrvatskoj, kao još uvijek tradicionalnoj zemlji, razlikuju se od onih iz zapadnih zemalja.

Tako su sjevernoamerička i kanadska istraživanja otkrila da je ženama prvi razlog za rastavu braka nerazumijevanje njezinih potreba te loša komunikacija, inkompatibilnost, odsutnost supruga iz kuće i financijski problemi. Muškarci pak u tim zemljama kao razloge također navode nerazumijevanje, slabu komunikaciju, ali vrlo često i nevjeru i neracionalno trošenje novca.

U Hrvatskoj je slika ipak malo drugačija.

'Glavni razlozi za razvod u Hrvatskoj su nemogućnost zajedničkog života, nepomirljivi interesi, nespremnost na kompromis, nespremnost na uvažavanje tuđih potreba te još uvijek jako izražena podjela poslova. Drugi razlog koji je kod nas, nažalost, jako prisutan je zlostavljanje, također jedan od indikatora tradicionalnog društva. Žene su doista zlostavljane, no kroz to prolaze i muškarci. Tako na devet zlostavljača ide jedna zlostavljačica. Takvo ponašanje također je povezano s tradicionalnim, patrijarhalnim oblicima ponašanja. Uz taj oblik ponašanja jako je povezan alkohol kao treći razlog razvoda braka. No njih je teško potpuno razlučiti. Na četvrtom mjestu je nevjera, puno rjeđi razlog nego što mislimo', pojašnjava profesor Josip Obradović, dodajući da u Hrvatskoj još uvijek u velikoj mjeri postoji stroga podjela između muških i ženskih poslova.

Naime u modernom društvu muškarci više nisu hranitelji i žene ne pristaju na asimetričnu podjelu poslova. I dok se one puno bolje prilagođavaju novim uvjetima, neki muškarci malo teže prihvaćaju promjene jer smatraju da gube dio privilegija. Još uvijek nerado participiraju u kućanskim poslovima - takav je slučaj dosta čest i kada su muškarci nezaposleni, a žene rade. Naime ženu, kada dođe s radnog mjesta, čekaju i kućanski poslovi, pojašnjava profesor Obradović.

Velike razlike u stopi razvoda između juga i sjevera Hrvatske

'U obiteljskom centru imali smo primjer dvoje ljudi koji se ne žele razvesti i žele raditi na braku, ali dolaze iz dva svijeta. On je rođen u malom mjestu s juga, supruga mu je iz Zagreba. Oni su dva svijeta, imaju različita očekivanja jedno od drugog i jako teško idu zajedno. Tu je izvor sukoba. Katkada se uspiju pomiriti, ali ne često. No činjenica je i da ljudi dođu po pomoć kada je već dosta kasno, kada su 'pregorjeli' i već svašta rekli', kaže profesor Obradović.

S obzirom na odgoj i svjetonazor te tradicionalan jug i liberalniji sjever, nije ni čudno to što su velike razlike u stopi razvoda između juga i sjevera Hrvatske.

'Velike su varijacije od sjevera prema jugu Hrvatske. Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb imaju najveću stopu, a ona iznosi više od 40 razvoda na sto brakova. Istra i Virovitičko-podravska županija su blizu i imaju stopu razvoda braka čak i veću od prosjeka u Europi. Što idete prema jugu, stopa razvoda pada, pa je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ta stopa 12 razvoda na sto brakova. A 34 na sto i 12 na sto su praktički dva svijeta. Sjever Italije isto ima jako visoku stopu razvoda, a ako uzmete cijelu Europu, najviše stope razvoda su u Skandinaviji. Najniže su pak u Portugalu i Grčkoj. Donedavno na Malti nije postojala zakonska osnova za razvod braka i tek je pod utjecajem EU-a donesen zakon da se brak može razvrgnuti pod nekim uvjetima', objašnjava profesor Obradović.

Mladima je brak kao zajednica sve manje interesantan

No čini se da institucija braka i nema više vrijednost koju je imala prije nekoliko desetljeća, kada su se točno znale uloge muškarca i žene te kada je većina zbog tradicionalnog odgoja prihvaćala određena pravila. Brak je sve manje interesantan kao zajednica, naročito mlađoj generaciji, a to potkrepljuju istraživanja.

'Smanjen je interes za brak kao zajednicu, naročito među mladima, a imamo podatke koji pokazuju da je svega 54 posto mlađih od 27 godina zainteresirano za sklapanje bračnih odnosa', kaže profesor Obradović. Prema nekim istraživanjima iz susjednih zemalja, razlozi nezainteresiranosti za brak kao instituciju su afirmacija u karijeri, a uz obitelj i brak se vezuju obaveze.

'Osim toga, pojavila se kohabitacija, zajednica u kojoj partneri žive zajedno bez registracije na sudu ili u Crkvi, koja se može lako razvrgnuti i koja je postala supstitut za brak', dodaje profesor Obradović.

Nije onda teško za pretpostaviti da će stopa razvoda u Hrvatskoj i dalje rasti, čemu u prilog ide teška ekonomska situacija, zbog koje odnosi postaju netrpeljivi i iritabilni, ali i utjecaji sa Zapada, posebno sada, kada smo postali dio Europske unije, zajednice s oko 500 milijuna ljudi.