Kako pandemija odmiče, sve nam se više smanjuje otpornost na stres, što na kraju dovodi do pada imuniteta, ali i niza drugih zdravstvenih problema. Također, nesanica, anksiozni poremećaji i depresija koji su sve prisutniji, mogu nas dovesti do pojave drugih teških zdravstvenih stanja. Stoga je iznimno važno na vrijeme prepoznati problem, što prije potražiti pomoć, ali i usvojiti znanja i vještine psihološke prve pomoći. O svemu tome govorilo se na online panelu u sklopu nacionalne kampanje za mentalno zdravlje Čujemte#Ispodpovršine pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Udruge za prevenciju depresije i suicida Životna linija. Na panelu su sudjelovali izv.prof.dr. Martina Rojnić Kuzman, psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, dr.sc.prof. psih. Ljiljana Muslić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc.dr. Domagoj Vidović, psihijatar i zamjenik ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče, prof.dr. Igor Filipčić, ravnatelj Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan" u Jankomiru i Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija.

- Stres utječe na naš imunološki sustav, pa osobe pod stresom imaju smanjenu imunost. Utječe također i na hormonski sustav u kojem može prouzročiti razne poremećaje, ali djeluje i metabolički, što znači da se zbog stresa može razviti dijabetes ili neki drugi poremećaji.

Razne su situacije koje izazivaju stres, i s vremenom se reakcija na njih smanji, no ako se to ne dogodi i ako rezultira kroničnim disbalansom hormona, dolazi do različitih poremećaja, što zovemo smanjenom otpornosti na stres – istaknula je izv.prof.dr. Rojnić Kuzman dodajući da sami možemo mnogo napraviti po tom pitanju na način da kvalitetno spavamo, zdravo se hranimo, bavimo tjelesnom aktivnošću i koristimo tehnike relaksacije, ali i da jačamo socijalne kontakte i prijateljstva, što bi nam trebala biti jedna od ključnih investicija u životu, s obzirom na važnost podrške prijatelja koja je tijekom pandemije značajno pala.

A s obzirom na isticanje potrebe zdravoga sna, na panelu se govorilo i o problemima nesanice, pa je doc.dr. Vidović rekao da 15-20 posto odraslih ljudi boluje od ovoga problema.

- Da bismo postavili dijagnozu nesanice osoba mora tijekom tri noći i minimalno tijekom jednog do tri mjeseca provesti besano. To znači da je smanjena i kvantiteta, ali i kvaliteta spavanja, a osoba

tijekom dana mora biti okupirana tegobama sa spavanjem. Osim toga, moraju postojati posljedice u smislu smanjene koncentracije, iritabilnog raspoloženja i otežanog funkcioniranja u svakodnevnom životu. Tek tada govorimo i insomnijskom sindromu i možemo postaviti dijagnozu nesanice – rastumačio je doc.dr. Vidović ističući da je od ključne važnosti higijena spavanja, osobito kod mladih ljudi kojima je to zalog da u starijoj dobi neće bolovati od nesanice.

Često su u podlozi nesanice upravo anksiozni poremećaji i depresija, pa je prof.dr. Filipčić iznio zabrinjavajući podatak da u Europi čak 44 milijuna ljudi boluje od depresije. No ohrabrujuće je da je riječ o bolesti koja se danas vrlo uspješno liječi.

- Veliki broj depresija, njih 40 posto, s vremenom se nažalost ponavlja ili se kronificira, jer još uvijek nemamo dovoljno pametne lijekove, nismo dovoljno uporni i ne surađujemo dovoljno u tom liječenju. No nužno je da nas što više ljudi čuje jer je ključno što prije prepoznati simptome i započeti s liječenjem. Očekujemo i sve više javljanja post-COVID sindroma koji uključuje i mentalne poremećaje. Već sada u našoj ustanovi imamo značajan broj psihotičnih poremećaja kao posljedicu post-COVID sindroma, ali imamo grupe i timove u dnevnoj bolnici koji se bave samo pacijentima koji su preživjeli teži oblik COVID-a, bili na respiratoru i proživljavali smrt pacijenata pokraj njih. Za takve bolesnike nema liste čekanja, oni su prioritet – rekao je prof.dr. Filipčić dodajući da se na nacionalnom nivou izrađuje strateški plan borbe protiv suicida, koji je veliki problem u našoj državi.

A koliko nam je bitna mentalna zdravstvena pismenost, ali i znanja o psihološkoj prvoj pomoći, govorila je dr.sc.prof. psih. Ljiljana Muslić, rekavši kako je, među ostalim, cilj da šire društvo usvoji znanja i vještine koje će im pomoći da prepoznaju probleme kod ljudi oko sebe, potaknu ih na razgovor o emocijama te na pravodobno traženje pomoći.

- Prije četiri godine proveli smo istraživanje na djelatnicima osnovnih i srednjih škola koje je pokazalo da većina njih sluša učenike dok pričaju o teškoćama te im preporuči pomoć, no jako mali dio ispitanika priča s učenicima o suicidu, dok mnogi čak misle da je to i štetno. Zbog svega je osmišljen program koji provodimo od prošle godine, i koji za cilj ima educirati prosvjetne djelatnike da prepoznaju poteškoće s mentalnim zdravljem kod učenika te da tome pristupe na adekvatan način – rekla je dr.sc.prof. psih. Muslić dodajući da psihološka prva pomoć, koju bismo svi trebali usvojiti, nije nikakva stručna intervencija, već se radi o vještini koja se prvo temelji na općim pravilima komunikacije te na urođenoj sposobnosti za uspostavljanjem kontakta što drugu osobu može motivirati za traženje pomoći.

Program namijenjen edukaciji prosvjetnih djelatnika osobito važnim smatra i Tin Pongrac koji je rekao da razgovor o suicidalnosti ne da nije štetan, već naprotiv, on dovodi do prorade teme i time se može spriječiti suicidalnost.

- Još jednom bih pozvao na osnivanje Nacionalnog centra za prevenciju suicida u kojem bi glavnu riječ imali vrhunski stručnjaci i gdje bi se svi sustavno borili protiv svih problema s kojima se suočavamo, jer organiziranim djelovanjem može se smanjiti stopa suicida. Neprocjenjivo je važno govoriti o osjećajima, i mi u udruzi kroz grupne terapije uspješno motiviramo ljude da govore o svojim osjećajima. Rezultati su jako pozitivni. Također, altruizam i empatija u društvu mogu imati snažnu protektivnu ulogu, jer ne samo da pomažemo drugima, nego se i mi osjećamo bolje. Stoga bi to bi trebalo više primjenjivati – zaključio je Tin Pongrac.